U Hrvatskoj je taj udio 27 posto, u Crnoj Gori otprilike 30 posto, a u Sloveniji, gdje je život skuplji u usporedbi s prethodno spomenutim zemljama, iznosi 18,8 posto.
Prosječna plaća u Srbiji u siječnju iznosila je oko 920 eura, dok je minimalna iznosila 485 eura. Vrijednost prosječne potrošačke košarice u Srbiji iznosila je 905 eura, a minimalni paket osnovnih namirnica i usluga oko 470 eura. Prosječni građanin Srbije troši 40 posto svojih prihoda na hranu, prema nedavno objavljenoj analizi srbijanskog istraživačkog centra Demostat.
U Sloveniji je prosječna plaća u siječnju iznosila 1570 eura, a minimalna 930 eura. Prosječni Slovenac troši 18,8 posto svojih prihoda na hranu i bezalkoholna pića, 26,9 posto na prijevoz i komunikacije, a 19,7 posto na stanovanje i opremanje doma. Prema procjenama iz srbijanske baze podataka Numbeo, mjesečni troškovi obitelji u Ljubljani iznose 2860 eura, bez stanarine. Naveli su da je život u Ljubljani 21,2 posto skuplji nego u Beogradu, a najamnine su 35 posto skuplje.
U Hrvatskoj je prosječna plaća u siječnju iznosila 1.392 eura, a minimalna 750 eura. Prema sindikatima, prosječno kućanstvo troši 27 posto svojih prihoda na hranu, dok oni s nižim prihodima troše i do polovice. Mjesečni troškovi za obitelj iznose 2.685 eura, što je deset posto više nego u Srbiji, a najamnine su veće za 1,3 posto.
U Crnoj Gori je prosječna plaća u siječnju iznosila 1.004 eura, s minimalnom 600 eura za one sa srednjoškolskim obrazovanjem i 800 eura za one s visokim obrazovanjem. Stanovnici su morali potrošiti dobrih 30 posto svojih prihoda na hranu, a ukupni mjesečni troškovi za obitelj iznosili su 2190 eura, prema procjenama Numbea. Život u Podgorici je 8,2 posto jeftiniji nego u Beogradu, a najamnine su tamo 22,6 posto niže.
Srpska statistika, na temelju koje nadležno ministarstvo objavljuje vrijednost košarice, smatra da je prosječno kućanstvo obitelj od tri člana. U međuvremenu, izračuni zemalja u regiji temelje se na potrošnji četveročlane obitelji.
Nadalje, sadržaj potrošačke košarice u Srbiji ne prati ono što europske i susjedne zemlje smatraju obveznim i nužnim troškovima. Uz veće postotne izdatke za obrazovanje, kulturu, odjeću i obuću, druge zemlje, za razliku od Srbije, u svojim košaricama imaju i stavke poput troškova godišnjeg odmora, istaknuo je Demostat.
