Tri pitanja s kojima se suočavaju ulagači uoči novih prosvjeda u Francuskoj

S obzirom na to da su planirani novi prosvjedi, upravitelji fondova procjenjuju bi li dugotrajni poremećaji mogli oslabiti gospodarski rast, narušiti povjerenje i otežati vladi provedbu planiranih proračunskih ušteda.

Agencija za kreditni rejting Moody’s u petak je zadržala kreditni rejting Francuske na razini Aa3 – koju i dalje smatra „visokom” (engl. *high grade*) – no zadržala je i negativne izglede za tu zemlju.

„Negativni izgledi odražavaju povećani rizik da će fragmentacija francuskog političkog krajolika nastaviti ometati funkcioniranje zakonodavnih institucija u zemlji”, navodi se u izvješću agencije Moody’s.

Iz Moody’sa napominju da bi mogli promijeniti izglede Francuske u stabilne ako njezine institucije uspiju smanjiti proračunski deficit.

Može li francuska vlada usvojiti proračun?

Francuska vlada planira smanjiti proračunski deficit na 5 % BDP-a do 2027. godine, s predviđenih 5,4 % u 2026. godini. Nacionalna skupština trebala bi 27. listopada nastaviti raspravu o poreznim mjerama u sklopu proračuna, kojima je cilj ostvariti uštede, no oporbeni zastupnici protive se tim planovima.

Alain Durré, voditelj ekonomskih istraživanja za regiju EMEA u banci Natixis CIB, izjavio je da je vlada odlučna spriječiti nagli rast troškova zaduživanja.

Durré navodi da bi vlada mogla pokušati ostvariti svoje fiskalne ciljeve primjenom članka 49.3 – koji joj omogućuje usvajanje zakonskog prijedloga u skupštini bez konačnog glasovanja, osim ako zastupnici ne izglasaju nepovjerenje vladi – ili pak korištenjem izvršnih uredbi.

To bi moglo smiriti situaciju i vratiti povjerenje ulagača, dodao je Durré, napominjući da je nedavni pritisak na francuski državni dug prvenstveno posljedica taktičkih preinaka u portfeljima, dok tradicionalni ulagači koji primjenjuju strategiju „kupi i drži” (engl. *buy-and-hold*) „još uvijek stoje po strani”. Prinos na referentne desetogodišnje francuske državne obveznice, poznate kao OAT-ovi, u četvrtak je porastao za 11 baznih bodova, dosegnuvši najvišu razinu od 2002. godine. Time je razlika u prinosu (spread) u odnosu na desetogodišnje njemačke državne obveznice (Bundove) – koje služe kao referentna vrijednost za dug u eurozoni – dosegnula najširu razinu od studenoga 2011. godine.

Charlotte de Montpellier, viša ekonomistica za Francusku i Švicarsku u banci ING, izjavila je da nemiri „dodaju novu razinu neizvjesnosti” proračunskim i političkim brigama koje već opterećuju francusku imovinu te „pojačavaju dojam da će svakoj budućoj vladi biti teško provesti potrebne reforme i ostvariti nužne uštede”.

„Ostaje nejasno hoće li proračun za 2027. godinu proći u parlamentu”, rekao je Matthew Ryan, voditelj tržišne strategije u tvrtki Ebury. „Čak i ako prođe, čini se da će biti toliko opterećen ustupcima i ljevici i desnici da problem proračunskog deficita neće biti adekvatno riješen.”

Kakvu će štetu nemiri nanijeti izgledima za gospodarski rast Francuske?

Novi prosvjedi planirani su za 24. listopada, a za 5. studenoga najavljen je nacionalni dan štrajkova i prosvjeda uz potporu sindikata; među onima koji pozivaju na daljnja okupljanja nalaze se i pripadnici pokreta „Žuti prsluci” (Yellow Vests), koji djeluju protiv postojećeg političkog sustava.

U bilješci objavljenoj 20. listopada, nakon nasilja koje se dogodilo prethodnog vikenda, de Montpellier je istaknula da, iako tržište može zanemariti kratkotrajne poremećaje, „trajni gubitak povjerenja može imati znatno veće posljedice”.

„Ovi događaji dodatno zamračuju ekonomske izglede koji su već bili nepovoljni“, rekla je. „Očekivali smo rast francuskog BDP-a od samo 0,3% u 2026. i 0,6% u 2027. Ako se nemiri nastave, povjerenje se dodatno pogorša ili se tržišne napetosti pojačaju, rast bi mogao biti još slabiji.“

Pokret Žutih prsluka možda je smanjio rast francuskog BDP-a u četvrtom tromjesečju 2018. za 0,1 postotni bod, prema procjeni INSEE-a koju je citirao de Montpellier. Industrijske akcije tijekom prosvjeda za mirovine u proljeće 2023. smanjile su rast BDP-a u prvom tromjesečju za oko 0,1 postotni bod, prema Banque de France.