Svjetska tržišta: Nesigurna trgovina, pad indeksa

Na Wall Streetu je prošloga tjedna Dow Jones indeks oslabio 0,3 posto, na 53.414 bodova, dok je S&P 500 porastao 0,1 posto, na 7.718 bodova, a Nasdaq 0,4 posto, na 26.506 bodova.

Početkom tjedna ti su indeksi bili pod pritiskom jer se sukobu između SAD-a i Irana ne nazire kraj. Zbog toga su cijene nafte porasle, što bi moglo potaknuti već ionako povišenu inflaciju. A to bi primoralo središnje banke na povećanje kamatnih stopa.

No, snažan rast tržišta uslijedio je u četvrtak, nakon što je guverner Feda Christopher Waller za Reuters kazao da bi bio sklon zadržati ključne kamatne stope na postojećoj razini, ako predstojeći podaci potvrde popuštanje cjenovnih pritisaka.

Premda je istaknuo i da bi podržao povećanje kamata, ako inflacija ne počne usporavati, nakon Wallerova komentara procjene na tržištu o izgledima da će Fed na sjednici u rujnu povećati kamatne stope pali su na otprilike 50 posto, dok su prije iznosili 63 posto.
No, već u petak ti su izgledi ponovno porasli, a burzovni indeksi pali jer je izvješće o zapošljavanju u SAD-u bilo bolje nego što se očekivalo.

U kolovozu je, naime, broj zaposlenih povećan za 162.000, trostruko više nego što su analitičari očekivali. To znači da je tržište rada solidno, što otvara prostor Fedu za povećanje kamata.

U SAD-u se inflacija već dugo vremena kreće znatno iznad ciljane razine od oko 2 posto, pa uopće nije u pitanju hoće li središnja banka povećati kamate, nego kada će ih povećati.

Ulagači se nadaju da to neće učiniti već u rujnu, a ima i onih optimističnih koji smatraju da ih uopće neće povećati.

S druge strane, vrlo je moguće da će Europska središnja banka već na sjednici idućega tjedna povećati kamatne stope već drugi put ove godine.

Zbog toga su na većini europskih burzi cijene dionica prošloga tjedna pale. Doduše, londonski FTSE indeks ojačao je 0,1 posto, na 10.831 bod, no frankfurtski DAX skliznuo je gotovo 2 posto, na 26.046 bodova, a pariški CAC 1,5 posto, na 8.278 bodova.