Smještaj na Jadranu ovog ljeta skuplji nego ikad

Znači, apartman koji je lani u špici sezone bio 60 eura, ove godine će biti oko 80 eura, javlja Dnevnik.hr. Za deset dana boravka na Jadranu, dakle, samo za smještaj će trebati izdvojiti dvjestotinjak eura više.

A gdje je tek izvanpansionska ponuda od koje je već prošle godine domaće goste boljela glava. Nom iznajmljivači od ove godine imaju još veća očekivanje od lanjske kvalitetno odrađene sezone.

Dio iznajmljivača još čeka s formiranjem cijena dok ne vide što će nakon ožujka biti s Vladinim paketom pomoći vezanim prije svega uz cijenu struje.

“Zadnjih nekoliko godina ljetovali smo u Rovinju i to po minimalno tri tjedna. Noćenje lani u špici sezone bilo nam je stoga 60 eura.

Tražila sam ponude od iznajmljivača za ovu godinu i cijene su nenormalne, čak i uz duži ostanak. Od 90 eura na udaljenijoj lokaciji do 140 eura.

Vjerojatno ćemo promijeniti destinaciju, ali ni u Dalmaciji nije puno bolje. Pogledala sam Grčku, cijela kuća je u špici sezone 150 eura”, priča sugovornica za Dnevnik.hr.

“S obzirom na cjelokupnu situaciju, gospodarsku i socioekonomsku, realno bi bilo povećanje cijena smještaja od 15 do 20 posto, no ako uzmemo sve namete koje su privatnim iznajmljivačima povećani; od boravišne pristojbe, turističke članarine i komunalnih usluga u brojnim destinacijama, realno povećanje cijena u obiteljskom smještaju je oko 30 posto”, pojašnjava za Dnevnik.hr Mirko Bulić iz Hrvatske zajednice udruga obiteljskog smještaja.

Trend je, kaže, rasta cijena u toj vrsti smještaja i na globalnoj razini za 15 do 25 posto.

“Tako da to kod nas neće izazvati nikakve turbulencije, nadam se da ćemo biti prebukirani i da ćemo slati goste u Albaniju i susjedne zemlje”, dodaje Bulić.

Više cijene za sada čini se i nisu utjecale na rezervacije. Štoviše, buking je za sezonu 10 do 15 posto bolji nego lani u ovo vrijeme, a svemu tome idu u prilog i dvije korona godine jer su se ljudi uželjeli putovanja.

Svjetski turistički promet će u 2023. rasti za 30 posto, predviđaju stručnjaci, no usprkos tome ipak će ostati ispod pretpandemijske razine.

Iz Hrvatske turističke zajednice najavili su u 2023. rast noćenja za 5,2 posto, na oko 110,3 milijuna noćenja. Lani smo dosegnuli 96 posto noćenja iz 2019. godine pa bi to značilo dostizanje rekordnih brojki.

Veliki plus za domaći turizam su ulazak u šengenski prostor te eurozonu čime je Hrvatska postala još dostupnija i otvorenija za turiste iz Europe.

Za one koji dolaze automobilom, Hrvatska je i dalje glavni izbor, no predsjednica Udruge obiteljskih iznajmljivača Hrvatske Barbara Marković smatra da bi nam se cijene mogle obiti o glavu.

“Jasno je da je uz inflaciju i nove namete prema iznajmljivačima, neminovno povećanje cijena. Na žalost, već su nam sada cijene puno više nego kod hrvatskih konkurenata; Grčke, Španjolske, Portugala…

Jedan normalan stan u Grčkoj u sezoni je 90 eura, a u centru Splita ove godine noćenje će u istom takvom biti 150 do 170 eura. U restoranu u Grčkoj najskuplju bocu vina u sezoni platit ćete 25 eura, a u Splitu 50 eura”, kaže Marković.

Ipak, usprkos tome, sezona u Hrvatskoj se kaže već visoko popunila, a dobro ide i predsezona.

Što bi savjetovali domaćim gostima u traženju privatnog smještaja za ljetni odmor – kako proći jeftinije?

“Moj glavni savjet bio bi da izbjegavaju platforme i da pokušaju doći do iznajmljivača osobno.

Tu domaći turisti može uštedjeti 20 posto u startu, a ako je iznajmljivač pametan, dat će mu još 10 posto”, rekla je Marković napominjući da je za one koji imaju mogućnost uvijek bolja pred i posezona kada su i cijene smještaja niže.

S time se slaže i Bulić koji smatra da se treba prilagoditi i krenuti s potragom na vrijeme, odnosno ne čekati zadnji čas u situaciji kada se zna da je već sada popunjenost visoka.

“Potragu treba prilagoditi primanjima. Neću tražiti smještaj u centru Rovinja, Zadra ili Opatije… Ako odete 2 kilometra od centra dobit ćete 20 posto nižu cijenu, a 3 kilometra i 30 posto”, kaže Bulić za Dnevnik.hr.

Smatra da je privatni smještaj cjenovno i dalje dostupan hrvatskom gostu ističući da je i Hrvatima rasla platežna moć jer je prosječna plaća oko 1000 eura, a zaposlenost visoka.