Slovenija uzvratila udarac Hrvatskoj

Prije mnogo godina hrvatska vlada prvo je odlučila da je Zavarovalnica Triglav rizičan kupac za Croatio osiguranje, a zatim ju je agencija Hanfa spriječila u preuzimanju mirovinskog osiguravatelja.

Neposredno prije toga, slovenska vlada postavila je ogromne prepreke planiranom neizravnom preuzimanju Ljubljanske burze od strane Hrvatske. Od 2015. godine, ona je u vlasništvu Zagrebačke burze, koja upravlja istoimenom burzom u susjednoj državi. Do tada je Ljubljanska burza nekoliko godina bila u vlasništvu austrijske grupe CEE Stock Exchange Group, koja je također kontrolirala Bečku, Prašku i Budimpeštansku burzu.

Kritična infrastruktura

Za planirano preuzimanje Zagrebačke burze, Fnancijska agencija (Fina), koja je nasljednica Agencije za platni promet, koja je bila nasljednica Službe javnog knjigovodstva, morala bi dobiti samo dopuštenje Agencije za tržište vrijednosnih papira (ATVP). Prema izvornim planovima, Agencija je trebala donijeti odluku u četvrtak, ali je odgodila odluku za nekoliko dana nakon što je na sjednici vlade procijenjeno da Fina, kao budući kvalificirani imatelj dionica Ljubljanske burze, ne uživa ugled u smislu članka 73. Zakona o bankama. Osim toga, vlada je odlučila da je za preuzimanje kritične infrastrukture, koja sada uključuje i Ljubljansku burzu, potrebna njezina suglasnost ako je preuzima strana država ili tvrtka koja je u većinskom vlasništvu države.

Zavarovalnica Triglav je prije nekoliko godina podnijela najbolju ponudu za kupnju najveće Croatia osiguranja, ali hrvatska vlada ju je isključila iz daljnjeg postupka, rekavši da je riječ o rizičnom preuzimatelju. Croatio osiguranje potom je preuzela rovinjska Adris Grupa, koja sada želi preuzeti Sava Re, ključnu tvrtku Sava Insurance Group, u Sloveniji.

Na sličan način kao što je slovenska vlada nedavno odlučila da Fina nema reputaciju da postane vlasnikom Ljubljanske burze, hrvatska država i njezine organizacije u prošlosti su izravno spriječile barem dva velika slovenska preuzimanja na svom tlu. Djelujući u kontekstu spora između Ljubljanske banke i hrvatskih štediša, navodno je neizravno spriječila mnoga druga, tako da su brojne slovenske tvrtke na susjednom tržištu - ne samo u financijskoj industriji, već i u mnogim drugim sektorima - mogle samo organski širiti svoje poslovanje.

Prema mnogim procjenama, razlozi zbog kojih je hrvatska država spriječila dva preuzimanja Zavarovalnice Triglav bili su neutemeljeni. Kada je 2013. godine na prodaju stavljen 80-postotni udio u Croatia osiguranju, najvećoj hrvatskoj osiguravajućoj kući, Zavarovalnica Triglav podnijela je najbolju ponudu, ali drugi krug su osvojili poljska osiguravajuća kuća PZU i rovinjska tvrtka Adris Grupa, tadašnji vlasnik Tvornice duhana Rovinj, koja je 2015. godine prodana britanskom duhanskom divu British American Tobacco za oko pola milijarde eura. U nacrtima rezolucija hrvatske vlade ova je odluka objašnjena time što je Zavarovalnica Triglav rizičan kupac, jer bi morala prikupiti samo dio sredstava potrebnih za kupnju Croatia osiguranja. No činjenica je da je Zavarovalnica Triglav lako mogla financirati akviziciju.

Kao što se i očekivalo, Adris Grupa je na kraju uspjela preuzeti Croatia osiguranje, a kasnije je počela akumulirati dionice u Sava Re, ključnoj tvrtki u Sava Insurance Group. Prije mnogo godina, Adris i Croatia osiguranje dobili su dopuštenje Agencije za nadzor osiguranja da zajednički steknu maksimalno 20 posto dionica Sava Re. Ove je godine Croatia osiguranje od svog vlasnika Adris grupe kupilo dobrih 19 posto dionica koje se nalaze na fiducijarnom računu tvrtke Intercapital securities. Prema neslužbenim informacijama, Croatia osiguranje sada planira preuzeti Sava Re.

Slučajno ili ne, na sličan način, odnosno s navodno „čupanjem za kosu“ izgovorom, kojim je hrvatska država zaustavila Zavarovalnicu Triglav u napadu na Croatia osiguranje, dala joj je i košaricu u preuzimanju mirovinskog osiguravatelja Raiffeisen mirovinsko osiguravajuće društvo (RMOD).

Mogući scenariji

Nakon što je Zavarovalnica Triglav objavila da ulaze na hrvatsko tržište mirovinskog osiguranja, preuzimanje RMOD-a morali su odobriti regulatori tržišta. Dva mjeseca nakon sklapanja ugovora o kupnji RMOD-a, Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja odobrila je planirano preuzimanje. Međutim, gotovo dvije godine nakon što je posao dogovoren, Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (Hanfa) odlučila je da Zavarovalnica Triglav ne može preuzeti RMOD. Službeno obrazloženje za ovu odluku bilo je da nisu ispunjeni uvjeti za izdavanje potrebne suglasnosti prema Zakonu o mirovinskim osiguravajućim društvima. Prema neslužbenim informacijama, Hanfa je odbijanje izdavanja dozvole za preuzimanje opravdala dugoročno visokim rizikom u upravljanju hrvatskog mirovinskog sustava.

Hrvatski mirovinski sustav. Hanfa je zauzela ovaj stav, između ostalog, jer su veći vlasnici Zavarovalnice Triglav Slovenski državni holding (SDH) i Zavod za mirovinsko i invalidsko osiguranje (ZPIZ), koji isplaćuje mirovine u Sloveniji. Ovdje vrijedi naglasiti da Zavarovalnica Triglav nije samo najveće osiguravajuće društvo u Sloveniji, već i u svim zemljama jugoistočne Europe.

Teško je predvidjeti kako će se događaji odvijati s planiranim preuzimanjem Ljubljanske burze. Čak i ako Fina ne dobije odobrenje za preuzimanje od Komisije za vrijednosne papire i burze, ne očekuje se da će Hrvati baciti pištolj u smeće. Dobro upućena osoba, koja je željela ostati anonimna, upozorila je da bi Hrvati mogli preuzeti preko druge tvrtke, posebno sada kada je slovenska vlada odlučila da je za preuzimanje kritične infrastrukture, ako je preuzme strana država ili tvrtka u većinskom državnom vlasništvu, potreban njezin pristanak. Spomenuo je i hrvatsku investicijsku grupu Intercapital, koja posjeduje 8,6 posto dionica Zagrebačke burze, a time i Ljubljanske burze. Budući da je Intercapital jedan od pružatelja likvidnosti na Ljubljanskoj burzi, slovenska vlada ga teško da bi smatrala neprikladnim akvizitorom, dodao je naš sugovornik.

Jedan od mogućih scenarija, koji se neslužbeno spominje, jest da bi se financijski investitori udružili i pokušali kupiti Ljubljansku burzu od Zagrebačke burze. Druga, ekstremna opcija jest da bi se u Sloveniji osnovala nova burza, a tvrtke čije su dionice trenutno uvrštene na Ljubljansku burzu prenijele bi svoje dionice na nju.