Prema podacima Bloomberga, koje citiraju Finance, Slovenija je izdala 1,75 milijardi eura novih 10-godišnjih obveznica. Prema dostupnim informacijama, potražnja za ovom obveznicom dosegla je 10,6 milijardi eura, a kamatna stopa dosegla je 17 baznih bodova iznad prosječne vrijednosti desetogodišnje zamjene kamatnih stopa, koja iznosi -0,27 posto. To znači da se Slovenija zaduživala po negativnoj kamatnoj stopi.
Istodobno je Slovenija prodala 250 milijuna eura dodatnih dužničkih vrijednosnih papira iz već postojeće emisije 30-godišnjih obveznica koje dospijevaju 2050. Potražnja je dosegla 250 milijuna eura. Kamatna stopa bila je 40 baznih bodova iznad prosječne vrijednosti 30-godišnje zamjene kamatnih stopa, koja iznosi -0,02 posto. To znači da se Slovenija zaduživala po stopi od 0,38%.
Ministarstvo financija priopćilo je u ponedjeljak da je dalo mandat za organizaciju izdavanja dužničkih vrijednosnih papira Barclaysu, BNP Paribasu, Credit Agricole CIB, Deutsche Bank, HSBC i Novoj KBM. Riznica je planirala izdati novu 10-godišnju obveznicu u euru koja dospijeva 2031. godine i dodatne emisije 30-godišnje obveznice koja dospijeva 2050. godine.
Slovenija se zadnji put zadužila na međunarodnom tržištu sredinom listopada prošle godine. Prema tadašnjim financijama, država je lani prikupila gotovo šest milijardi eura izdavanjem raznih obveznica i dodataka postojećim emisijama, a još više uzimajući u obzir izdane trezorske zapise. Značajan dio otišao je na financiranje mjera za ublažavanje negativnih učinaka epidemije covida-19 na gospodarstvo i stanovništvo.
Za provedbu ovogodišnjeg državnog proračuna potrebno je zaduživanje od 5,67 milijardi eura, prema programu financiranja proračuna koji je vlada usvojila sredinom prosinca prošle godine. U slučaju ove zaduženosti, dug državnog proračuna povećao bi se na 36,62 milijarde eura ili. procjenjuje se na 75 posto BDP-a.