Slovenija lani imala jednu od najvećih stopa rasta željezničkog putničkog prijevoza u EU

Broj putničkih kilometara prijeđenih vlakom prošle je godine porastao u svim državama članicama, osim Nizozemske, Bugarske, Estonije i Rumunjske.

Najveći rast zabilježen je u Mađarskoj (+44,2 posto), što Eurostat objašnjava uglavnom uvođenjem pojednostavljenog tarifnog sustava s popustima i besplatnim kartama za određene skupine stanovništva.

Rast broja putničkih kilometara zabilježen je i na željeznicama u Sloveniji (+19,5 posto), Latviji (+14,1 posto), Litvi i Portugalu (obje +12,8 posto), Irskoj (+11,2 posto), Poljskoj (+10,2 posto) i Luksemburgu (+10,0 posto).

Nečlanice EU-a Norveška i Švicarska također su zabilježile visok rast, za 25,9 odnosno 18,5 posto, kao i zemlja kandidatkinja Srbija (+10,8 posto), također je utvrdio Eurostat. Nasuprot tome, zemlje kandidatkinje Bosna i Hercegovina i Sjeverna Makedonija zabilježile su veliki pad, za 10,0 odnosno 18,3 posto.

U apsolutnom iznosu, njemačke i francuske željeznice najviše su pridonijele prijeđenim putničkim kilometrima, sa 107,6 milijardi odnosno 107,3 milijarde.

U međuvremenu, Luksemburg je imao najveći omjer putnika i stanovništva od svih zemalja EU-a, s 32,8. Slijede Danska (31,0) i Njemačka (30,0). Grčka i Litva (obje 1,5) zabilježile su najniže stope, a slijede Bugarska i Rumunjska (obje 3,6).

Što se tiče željezničkog teretnog prometa, Eurostat napominje da je prošle godine neznatno smanjen. Nakon što su 2023. dosegli 378 milijardi tona-kilometara, teretni vlakovi u EU pali su na 375 milijardi tona-kilometara prošle godine.