Slovenija izdala 10-godišnju obveznicu vrijednu 500 milijuna dolara

Potražnja investitora premašila je 785 milijuna dolara.

Sa solidnom potražnjom, Slovenija se ponovno mogla osloniti na svoju raspršenu bazu institucionalnih investitora, napisalo je Ministarstvo financija. Organizatori izdanja bili su Barclays, Deutsche Bank, DZ Bank, JP Morgan i Raiffeisen Bank International.

Nova 10-godišnja dolarska obveznica izdana je u iznosu od 500 milijuna dolara, s kuponom od 5,600 posto, uz spread od 65 baznih bodova u odnosu na referentnu 10-godišnju američku trezorsku obveznicu, s prinosom do dospijeća od 5,630 posto i cijenom od 99,773 posto.

Nakon što su investitori tijekom prezentacijskih aktivnosti izrazili interes za takvo ulaganje, Slovenija je danas u 9 sati objavila knjigu narudžbi. Potražnja je stalno rasla i premašila 825 milijuna dolara, uključujući 220 milijuna dolara narudžbi organizatora emisije.

Nedugo nakon 14 sati iznos emisije postavljen je na 500 milijuna dolara, a potražnja investitora premašila je 785 milijuna dolara (uključujući 195 milijuna dolara narudžbi organizatora emisije), što je, prema navodima ministarstva, omogućilo zemlji uspješno dovršetak transakcije.

„Ovom transakcijom Slovenija produžuje svoju krivulju prinosa u dolarima i nadograđuje najnoviju emisiju 10-godišnje referentne dolarske obveznice iz 2023., čime nastavlja predstavljati regiju srednje i istočne Europe na tržištima dolarskog kapitala“, dodali su u priopćenju za javnost.

Kako bi se zaštitili od kretanja tečaja američkog dolara u odnosu na euro, izvršena je valutna zamjena u cijeloj vrijednosti emisije. Stvarni trošak financiranja državnog proračuna kroz emisiju dolarske obveznice nakon valutne zamjene iznosi 4,124 posto.

Prema ministarstvu, emisija podržava diverzifikaciju izvora financiranja i održavanje odnosa s međunarodnim institucionalnim investitorima. Iznos emisije slijedi cilj daljnjeg smanjenja omjera duga i BDP-a, koji bi ove godine trebao dosegnuti 64,6 posto.

Dodali su da je 65 posto investitora iz kontinentalne Europe, 15 posto iz Azije i Bliskog istoka, 12 posto iz Ujedinjenog Kraljevstva i osam posto iz Sjeverne Amerike. Što se tiče institucija, 32 posto investitora su upravitelji fondova, 32 posto su banke ili privatne banke, 27 posto su središnje banke i službene institucije, šest posto su osiguravajuća društva ili mirovinski fondovi, a tri posto su fondovi rizičnog kapitala.