Emisiju su aranžirali Barclays, DZ Bank, HSBC, J.P. Morgan, OTP banka i Raiffeisen Bank International. Slovenija im je 2. siječnja dala mandat za izdavanje 10-godišnje referentne obveznice, koja dospijeva 12. ožujka 2036. (RS98). Knjiga naloga otvorena je danas oko 9 sati. Transakcija je zatvorena oko 14:30 sati s konačnom veličinom emisije od 1,75 milijardi eura. Knjiga naloga na zatvaranju premašila je 10 milijardi eura, uključujući 912 milijuna eura potražnje od strane aranžera emisije.
Cijena transakcije postavljena je oko 17:30 sati. s kuponom od 3,275 posto, rasponom do dospijeća MS+37 baznih bodova, prinosom do dospijeća od 3,312 posto i cijenom do dospijeća od 99,675 posto. „Vrlo uspješna emisija obveznica ogleda se i u opsežnoj potražnji investitora i u postignutom niskom rasponu cijena“, napisalo je ministarstvo.
Što se tiče geografske distribucije investitora, 27 posto dolazi iz Njemačke, Austrije i Švicarske, 25 posto iz Ujedinjenog Kraljevstva i Irske, 15 posto iz Francuske i Beneluksa, 11 posto iz Južne Europe, osam posto iz nordijskih zemalja, sedam posto iz Slovenije, pet posto iz Srednje i Istočne Europe te dva posto iz ostalih zemalja.
Po institucionalnom obliku, banke čine 43%, upravitelji fondova 28%, središnje banke ili službene institucije 13%, osiguravajuća društva ili mirovinski fondovi 10%, a upravitelji rizičnog kapitala 6%.
Na temelju programa financiranja, država se ove godine može zadužiti do 5,251 milijardi eura za pokrivanje proračunskih potreba. Primarni instrument za financiranje većine tih potreba je izdavanje državnih obveznica, dopunjeno izdavanjem trezorskih zapisa i, po potrebi, drugih instrumenata navedenih u programu financiranja. Izbor vrste instrumenta i iznos zaduživanja po pojedinom instrumentu ovisit će o tržišnim uvjetima u trenutku izdavanja.
Ministarstvo financija procjenjuje da će javni dug na kraju 2025. iznositi 66,1 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), dok je na kraju 2024. iznosio 66,6 posto BDP-a. Za ovu godinu planirano je daljnje smanjenje javnog duga kao postotka BDP-a, u skladu s fiskalnim pravilima na razini EU. Između ostalog, ona zahtijevaju da zemlje s javnim dugom između 60 i 90 posto BDP-a smanje ga u prosjeku za najmanje 0,5 postotnih bodova BDP-a godišnje tijekom razdoblja fiskalne prilagodbe, što se dužno uzima u obzir prilikom zaduživanja, dodali su.
