Rekordna globalna potražnja za zlatom u prvom kvartalu

U tom razdoblju cijena zlata porasla je za čak 38%, a godina 2024. pokazala se šestom najuspješnijom godinom po rastu cijene zlata u 21. stoljeću. Ovaj nagli skok cijena rezultat je značajnih promjena na globalnoj razini, kako u ponašanju investitora, tako i u strategijama središnjih banaka.

Kada govorimo o individualnim investitorima - koji najčešće kupuju zlatne poluge i zlatnike, ali i ETF-ove na bazi zlata - vidimo da je potražnja za investicijskim zlatom porasla za čak 170% u posljednjih godinu dana. Najveći doprinos ovom rastu dolazi iz Europe i Azije. Nakon što su se Europljani tijekom prethodne godine više usredotočili na prodaju zlata zbog političkih i ekonomskih neizvjesnosti, posebno povezanih s američkim trgovinskim ratom, sada svjedočimo promjeni investicijskog ponašanja.

Istovremeno, globalni investitori ponovno se okreću ulaganju u zlato putem ETF-ova. Ovi instrumenti omogućuju kupnju zlata bez njegovog fizičkog posjeda - tzv. "papirnato zlato", gdje investitor ima dokument kojim potvrđuje da posjeduje određenu količinu zlata. Imovina ovih fondova porasla je za 333% u protekloj godini, a najznačajnija ulaganja došla su iz Sjeverne Amerike (prvenstveno SAD-a) i Azije.

U Aziji, Kina prednjači kao najveće tržište za ETF-ove zlata, a kineski fondovi čine 80% ukupnih azijskih ETF-ova u ovoj kategoriji.

Pa ipak, čak i uz ovaj rast, ETF-ovi temeljeni na zlatu čine samo 8% ukupne imovine svih globalnih ETF-ova. Za usporedbu, tijekom 2010.–2011. U 2015. godini, kada je cijena zlata dosegla rekordnih gotovo 2000 dolara po unci, zlatni ETF-ovi činili su preko 11% ukupne imovine ETF-ova diljem svijeta.

Podaci pokazuju da je želja za većim zlatnim proizvodima izraženija nego za manjim. Glavni razlog tome su niže marže na većim proizvodima – zbog fiksnih troškova proizvodnje, one zauzimaju manji postotak ukupne cijene većih jedinica zlata (npr. preko 20 grama) u usporedbi s onima od jednog grama.