Pripremite se, kruh i tjestenina sigurno će poskupjeti

Očekuje se da će pšenica biti pod najvećim pritiskom, što će vjerojatno uzrokovati porast cijena kruha i tjestenine.

Očekuje se da će globalne cijene hrane porasti za 11,8% ove godine i za 4,8% u 2027. godini, s najtežim utjecajem na usjeve - žitarice, voće i povrće - te mliječne proizvode, prema Oxford Economicsu.

To se događa u trenutku kada su ekstremne vrućine i suše u Europi oštetile usjeve, dok se poljoprivrednici suočavaju i s visokim cijenama energije i gnojiva, što je pogoršano ratovima na Bliskom istoku i u Ukrajini.

Nakon toplinskog vala u Europi, Coceral, europsko udruženje za trgovinu žitaricama i uljaricama sa sjedištem u Bruxellesu, izdalo je izvanredno ažuriranje u srpnju, smanjujući svoju prognozu za kombiniranu žetvu žitarica EU-27 i Ujedinjenog Kraljevstva s 295,5 milijuna tona na 286,6 milijuna tona. To se uspoređuje s 310 milijuna tona ubranih 2025. godine.

Očekuje se da će njemačka žetva žitarica ove godine pasti za 7% nakon teške suše i toplinskih valova, prema AFP-u, pozivajući se na upozorenje Njemačkog udruženja poljoprivrednika od utorka. Predviđa se proizvodnja od 41,9 milijuna tona.

Iako je toplinski val prouzročio značajnu štetu, poljoprivrednici se također suočavaju s većim troškovima zbog poremećaja u opskrbi naftom i drugim sirovinama nakon blokade Hormuškog tjesnaca zbog rata u Iranu.

Oxford Economics kaže da najznačajniji utjecaj na cijene hrane globalno proizlazi iz „rata između SAD-a i Irana i njegovog utjecaja na inpute za proizvodnju hrane, uglavnom naftu (dizel), prirodni plin i gnojiva“, rekao je viši ekonomist Tomáš Dvorak za Euronews Business.

Poskupljenje goriva i gnojiva

Oxford Economics rekao je da su globalne cijene dizela porasle za 36% u odnosu na prethodnu godinu u srpnju, dijelom zbog poremećaja u Hormuškom tjesnacu, dok se predviđa da će cijene gnojiva ove godine porasti za 22%.

Istodobno, rat u Ukrajini također ima značajan utjecaj na globalne cijene hrane.

Žitarice čine 25% globalnog indeksa cijena hrane, a dvije zemlje „zajedno čine nešto manje od 30% ukupnog globalnog izvoza pšenice i preko 10% kukuruza“, rekao je Dvorak.

Napadi na ruske i ukrajinske luke, utovarne terminale i brodove, kao i poremećaji izvoza žitarica iz Crnog i Azovskog mora, mogli bi utjecati na 86 milijuna tona godišnjeg kapaciteta izvoza žitarica - 52 milijuna tona iz Rusije i 34 milijuna tona iz Ukrajine - što je ekvivalentno gotovo 17% globalnog izvoza žitarica, prema izvješću.

Prema Organizaciji UN-a za hranu i poljoprivredu, globalne cijene prehrambenih roba bile su 1% više u srpnju nego godinu ranije, s cijenama žitarica koje su porasle za 6,9%, a cijenama biljnog ulja za otprilike 17,3%.

Globalni indeks cijena hrane Oxford Economicsa prati cijene roba, tako da povećanje ne znači automatski i ekvivalentan porast cijena u supermarketima.

Prognozirani porast u 2026. i dalje je niži od porasta od 14,2% zabilježenog u 2022.

Koje bi vrste hrane mogle biti najviše pogođene?

„Najozbiljniji utjecaj bit će na usjeve - žitarice, voće i povrće - te mliječne proizvode“, rekao je Dvorak za Euronews Business, dodajući da su oni najteže pogođeni sušama i vrućinom.

„To će se također odraziti na cijene prerađenih proizvoda - kruha, sira, vina ili ulja“, nastavio je. S druge strane, očekuje se da će proizvodi poput mesa biti manje pogođeni.

Kao kultura koja intenzivno koristi gnojiva, pšenica je pod najvećim pritiskom, a očekuje se da će cijene u trećem tromjesečju 2026. porasti za 36% u odnosu na prethodnu godinu na 6,92 dolara po bušelu - što je ekvivalentno oko 27 kilograma pšenice, prema istraživačima.

Pšenica se koristi u prerađenoj hrani, od kruha i tjestenine do žitarica za doručak i keksa.

„Za svježu hranu, uglavnom voće i povrće, utjecaj će biti relativno brz i vjerojatno vidljiv u potrošačkim cijenama za dva do tri mjeseca. Za prerađenu hranu, kašnjenja su obično dulja, s obzirom na vrijeme žetve i prerade. Tamo očekujemo vrhunski utjecaj na potrošačke cijene za otprilike šest do devet mjeseci“, rekao je Dvorak.

To znači da bi cijene svježe hrane mogle početi odražavati poremećaj između listopada i studenog 2026., dok bi se najveći utjecaj na cijene prerađene hrane mogao osjetiti između veljače i svibnja 2027.