Potrošnja piva u Sloveniji pada, Hrvatska najvažnije tržište

Uključujući bezalkoholno pivo, proizvedeno je 1,6 milijuna hektolitara piva, u usporedbi s 1,8 milijuna hektolitara godinu prije. Udio potrošnje piva u ugostiteljstvu iznosio je 39 posto, a u maloprodaji 61 posto.

Potrošnja po glavi stanovnika u Sloveniji u prosjeku iznosi 75 litara, uzimajući u obzir cjelokupno stanovništvo.

Veći interes za posebna piva

Prošle godine, slovenske pivovare u državni proračun uplatile su 334 milijuna eura poreza, od čega 89 milijuna eura trošarine. Kako objašnjava Financijska uprava Republike Slovenije (Furs), u prvoj polovici ove godine prikupljeno je 45 milijuna eura trošarine na pivo, što je oko 962 tisuće manje nego u istom razdoblju prošle godine, piše ljubljanski Dnevnik.

Prema prognozama britanske tvrtke za istraživanje tržišta Euromonitor, kuhanje vrhunskih piva i inovacije u području okusa igrat će središnju ulogu u održavanju vrijednosti prodaje piva u Sloveniji, čak i ako se smanji volumen prodaje lager piva. Potrošači iskazuju najveći interes za posebna piva, aromatizirane ili hibridne proizvode, posebno u gradovima, što potiče pivovare da prijeđu s masovne proizvodnje na jedinstvenost.

„Kada se proizvodnja craft piva počela širiti iz SAD-a u Europu, tržišni udio malih pivara na američkom tržištu bio je veći od 10 posto u količinskoj prodaji, a veći od 15 posto u vrijednosnom smislu, jer je ova vrsta piva skuplja. Nikada nismo postigli takav tržišni udio u Europi. U najboljim godinama bio je oko sedam posto za Skandinavce i Poljake, tri do četiri posto u zemljama srednje Europe, a u Sloveniji smo na oko dva posto. To znači da postoji dva posto vjernih kupaca koji su spremni platiti malo više za craft pivo“, objasnio je Andrej Sluga, direktor tvrtke Byra, koja upravlja novogoričkom pivovarom Reservoir Dogs.

Byra je prošle godine povećala prihod od prodaje za sedam posto, na oko 832.000 eura, a neto dobit za 60 posto, na oko 21.000 eura. Prema Slugi, prodaja je neznatno porasla, ali je povrat kapitala bio nizak, a marže skromne. „Sve dok se kapaciteti malih pivovara ne smanje, nemamo veliku perspektivu. Kad bi petina pivovara prestala s radom i to bi se rasporedilo među ostalima, bili bismo u boljoj poziciji, ali zasad svi i dalje nastavljaju s radom“, rekao je Sluga, naglašavajući da su vremena bila bolja prije Covida, ali se onda situacija pogoršala. Dodatne probleme izazvao je rat u Ukrajini, koji je utjecao na rast cijena energenata, što je pak utjecalo na više cijene proizvodnje, pakiranja, logistike itd.

Janes Skok iz pivovare Maister također je objasnio da su imali najbolja vremena prije epidemije Covida. „Prije nekoliko godina mali su pivari planirali postići veći tržišni udio s craft pivom, ali se nije pomaknuo s dva posto. Prošle godine prihodi pivovare smanjili su se za deset posto i iznosili su 567.000 eura, dok je neto dobit porasla za 20 posto, na nešto više od pet tisuća. Maister je sa svojim pivom prisutan u trgovinama Spar, Leclerc i Mercator. „Prošle godine naša prodaja u trgovačkim lancima udvostručila se. Nadam se da ćemo i u budućnosti ostati prisutni na policama trgovina“, rekao je Skok, naglasivši da se pokušavaju prilagoditi situaciji manje potrošnje piva. „Planiramo razviti bezalkoholni radler, koji je u većoj potražnji.“

Hrvatska je najveće tržište uvoza i izvoza

Prema podacima Statističkog zavoda Republike Slovenije (Surs), Slovenija je prošle godine uvezla 481.766 hektolitara piva, vrijednih gotovo 34 milijuna eura, od čega je većina, 49 posto, došla iz Hrvatske. Izvoz piva iznosio je 352.932 hektolitara, vrijednih 24,4 milijuna eura, od čega je najviše, nešto više od 40 posto, izvezeno u Hrvatsku.

U 2025. godini u Sloveniju je uvezeno 63.698 hektolitara bezalkoholnog piva, vrijednih 5,4 milijuna eura. Najviše bezalkoholnog piva uvezeno je iz Poljske, Austrije i Njemačke. 105.933 hektolitara bezalkoholnog piva, vrijednih 5,4 milijuna eura, izvezeno je, uglavnom u Italiju, Bosnu i Hercegovinu i Hrvatsku.