Posljedice rasta cijena hrane: Kupuje se manje i slabije kvalitete

Na zagrebačkoj tržnici Dolac teško je pronaći voće ili povrće koje nije poskupjelo. Za kilogram naranči treba 2,5 eura, a sjeća li se još itko da su prije dvije godine stajale triput manje?

Građani potvrđuju da je osim voća i povrća poskupjelo i meso. S druge strane, turistice iz SAD-a tvrde da su cijene razumne i da proizvodi izgledaju svježi i da se vidi da je povrće raslo u zemlji.

Lani tlo očito nije bilo plodno za povrće jer je poskupjelo gotovo 18%. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku cijena hrane od prosinca 2022. do prosinca 2023. porasla je za 6,7%. Maslinovo ulje poskupjelo je 44,6%, povrće 17,7%, krumpir 17,2%, slatkiši 15,8% i šećer 13%. Tako ocjenjuju u Državnom zavodu za statistiku, ali neki smatraju da su cijene rasle i više.

- Kategorije koje su najvažnije za novčanik poput jogurta, smrznutog mesa, kave, oni su u prosjeku skuplji 10%, kazao je Ivan Junaković, regionalni direktor prodaje iz kompanije Nielsen IQ Hrvatska.

Blago su pojeftinili mlijeko, brašno i suncokretovo ulje.

Cijene u supermarketima preslika su globalnih zbivanja. Lani je najviše poskupio kakaovac - više od 60 posto, a to smo i osjetili. No većina je sirovina pojeftinila.

- Sve to kreće od nafte koja je pala 10% na što se nadovezao pad cijena žitarica i ostalih energenata. Plin je pao 50%, a pšenica više od 20%, rekao je agroanalitičar Robert Jurišić.

Konzultantica Zvjezdana Blažić kazala je da će se proces usporavanja rasta cijena nastaviti i početkom 2024. godine. Možemo u prvom tromjesečju očekivati rast cijena do 5% da bi se to krajem godine već negdje spustilo na 3% do 3,5%.

Stručnjaci podsjećaju i na rizike koje donose ratovi u Ukrajini i na Bliskom istoku - dovoljno da prognoziranja o daljnjem kretanju cijena hrane učine neizvjesnima.