Plenković otkrio što Hrvatska traži u novom europskom proračunu

Premijer je na Cipru sudjelovao na neformalnom sastanku Europskog vijeća gdje je tema bila i novi višegodišnji financijski okvir (VFO), odnosno proračun EU-a.

U izjavi za novinare podsjetio je da je Hrvatska u prvih trinaest godina članstva „20 milijardi eura u plusu”, pa demantirao „lažni narativ” da će u novom proračunu biti manje sredstava za državu.

Europska komisija predložila je proračun vrijedan dva bilijuna eura, a Plenković je naglasio da je riječ o najvećem iznosu u povijesti europskih VFO-a te da ga Hrvatska podržava.

Hrvatska se zalaže da se u novom sedmogodišnjem proračunu zadrže kohezijska i poljoprivredna politika, da stup o konkurentnosti „bude otvoren za sve”, a ne naklonjen članicama s većim gospodarstvima, te da se odrede sredstva za proširenje Unije, ali i Sredozemlje, rekao je.

„Borit ćemo se da proračun ostane snažna razvojna poluga za Hrvatsku”, naglasio je.

Premijer je rekao da je ostalo još dovoljno vremena za pregovore o proračunu.

Članice EU-a dijele se na one štedljivije te one koje smatraju da bi proračun morao biti 'ambiciozniji'. Plenković je podsjetio da 90 posto proračuna financira desetak članica s najvećim gospodarstvima, pa su stoga i suočene s unutarnjim političkom pritiskom pri donošenju VFO-a.

„Ako želimo imati snažnu, autonomnu i vidljivu Europsku uniju koja ima težinu u međunarodnoj zajednici, onda taj proračun mora ambiciozno odgovoriti na izazove koji su pred nama”, smatra predsjednik vlade.
Premijer je pozdravio to što je Mađarska ukinula veto na 90 milijardi eura europskog zajma Ukrajini, no naglasio da još nije došlo do deblokade pregovora s Kijevom o prvom klasteru.

Premijer je ocijenio da „nije realno” da Ukrajina uđe u EU u bližem razdoblju, no da je ključno da joj se uputi „politički signal” putem nekog novog okvira koji bi bio „parcijalan, ali politički važan”.