GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Ozbiljni problemi prijete hrvatskom ribarstvu

Ozbiljni problemi prijete hrvatskom ribarstvu
RIBARSTVO
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 12.02.2023 / 09:04
Autor: SEEbiz / Novi list
RIJEKA - Hrvatsko ribarstvo već se četvrtu godinu zaredom suočava s krizom, prvo zbog pandemije COVID-19 i lockdowna tijekom kojih su bili zatvarani restorani, a i turističke sezone 2020. i 2021. nisu bile na razini prethodnih, uz smanjenu potražnju za izvozom, a od prošle godine zbog enormnog rasta cijena goriva i svih drugih troškova.

Mnogi su ribari zbog toga tijekom prošle godine bili dovedeni na rub egzistencije, no primjenom mjera Europske unije i Ministarstva poljoprivrede za poticaje ribarstvu, kao i kakvom-takvom stabilizacijom cijena goriva u zadnje vrijeme, stvari su se donekle popravile, iako su još uvijek daleko od dobrih, piše Novi list.

EU će i dalje provoditi mjere poticaja za očuvanje ribarskog sektora, a u pripremi je i nova, dugoročno iznimno značajna Uredba o obnovi prirode koja bi, među ostalim, trebala osigurati stabilnu populaciju morskih organizama, a time i dugoročno održivi ribolov, što pozdravlja i dobar dio ribara, s obzirom na dosadašnja dobra iskustva. Najbolji primjer je Jabučka kotlina, gdje je ribolov već godinama zabranjen, ali su se zato povećali ulovi u okolnim područjima, što pokazuje da je odluka o zabrani ribarenja bila više nego ispravna, unatoč žestokom protivljenju dijela ribara, posebno onih iz Italije.

Predrag Fred Matić, hrvatski europarlamentarac koji je u sadašnjem mandatu radio na donošenju mjera pomoći krizom pogođenom ribarstvu, nedavno je izabran za potpredsjednika Odbora za ribarstvo u Europskom parlamentu, a ističe da će se i na toj novoj funkciji boriti za pomoć hrvatskim ribarima, kao i za zaštitu morskog ekosustava.

– Pred nama su u Europskom parlamentu velika izvješća koja će imati ogroman utjecaj na budućnost ribarstva. Tu su, primjerice, kontrola ribarstva i Uredba o obnovi prirode, na kojoj radim te se nadam da ćemo ih do kraja mandata uspjeti izglasati u Europskom parlamentu. Cilj za nadolazeću godinu je dovršiti prethodno spomenutu Uredbu o obnovi prirode, kojom se utvrđuju mjere i sredstva pomoću kojih će države članice započeti aktivnu obnovu svojih šuma, poljoprivrednih dobara, rijeka, mora i ostalih prirodnih bogatstava, kaže Matić.

Zajedno s drugim zastupnicima u Europskom parlamentu lani se izborio za mjere pomoći ribarima i uzgajivačima morskih organizama da dobiju financijsku kompenzaciju za povećane troškove, i to retroaktivno, za razdoblje od 24. veljače prošle godine, kada je započela ruska invazija na Ukrajinu, a s njom i rast cijena goriva i drugih troškova.

– Nažalost, ta situacija s kojom se i dalje suočavamo prelijeva se na leđa onih koji su kolateralna šteta geopolitičke krize. Ribari tu ne snose nikakvu odgovornost, ali su uvelike pogođeni kao i cijeli sektor. Zbog prekida trgovinskih tokova proizvoda ključnih za sektor ribarstva i ugrožavanja lanca opskrbe, naglo su se povećale cijene energenata, sirovina, pa i poljoprivrednih proizvoda.

Ljudi su u strahu zbog cijena goriva, naprosto im nije isplativo više baviti se ribolovom jer je preskupo izaći na brod. Zasad su neke od kompenzacijskih mjera polučile pozitivne rezultate, ali dobar dio naših ljudi nije se vratio u ribarstvo i pitanje je hoće li uopće. Država je tu trebala i mogla napraviti više, kaže Matić, koji je već ranije oštro kritizirao nedovoljno učinkovite mjere koje je donijela hrvatska vlada za pomoć ribarstvu. I dalje tvrdi da je vladin program za ribarstvo od 2021. do 2027. godine nedovoljno dobar.


– Taj program je prepun rupa i manjkav u svim aspektima. U prijedlog nisu bile uključene pojedine mjere koje bi pridonijele očuvanju Jadranskog mora i suočavanju s problemom prekomjernog izlova ribe. Uz to, ne spominje se nikakvo povećanje financijskih sredstava za izradu stručnih podloga za proglašenje zaštićenih područja, što je omogućeno novim europskim fondom, a izrazito je važno za naše javne ustanove za upravljanje i održavanje zaštićenih dijelova prirode. Izrazito je bitno dobro upravljati tim područjima, a posebice imati učinkovit nadzor na moru jer bez kontrole nema niti zaštite. Uz to je i teže uvjeriti dionike na uspostavu novih zaštićenih područja kada se niti postojeća zaštita i ograničenja u ribolovu ne provode učinkovito. Ima još mnoštvo propusta, ali ove smo identificirali kao ključne u ovom trenutku, kaže Matić.

Jedna od ključnih Uredbi EU-a, ponavlja, ona je o obnovi prirode, na čijoj je izradi, ističe, osobno angažiran.

– Ovo je jedna od glavnih tema kojom se bavim u sklopu PECH Odbora. Gubitak flore i faune diljem Europe nastavlja se zabrinjavajućom brzinom, a glavni razlog je i dalje ljudski faktor uz sve brže klimatske promjene. Nova, ambiciozna Uredba o obnovi prirode naslanja se na europsku Strategiju o bioraznolikosti za 2030., kojoj je glavni cilj zaštititi 30 posto šuma i mora unutar EU-a, a postavljeni ciljevi obnove prirode bit će pravno obvezujući za sve države članice. Što se tiče konkretno Hrvatske, ja ću nastaviti inzistirati da se u Jadranskom moru proširi mreža područja ograničenog ribolova po uzoru na područje Jabučke kotline. To područje je dokaz kako mjere utječu na brzinu oporavka morskog ekosustava ako se pokaže volja – broj oslića, kozica i škampi narastao je dva do tri puta u odnosu na prijašnje stanje, kaže europarlamentarac.


Njegov je stav da je dugoročno održiva i trenutačno nužna ideja je da se čitav isključivi gospodarski pojas RH proglasi zaštićenim morskim područjem.


– Tim potezom bi zakonski zaštitili 30 posto i više morskog područja, čime bi zadovoljili dogovorene obveze. Očuvali bi i revitalizirali morski ekosustav, s obzirom na to da su najveća mrijestilišta pridnenih populacija riba i drugih morskih organizama otvorenog mora upravo na tom području, a ionako je prirodni smjer kretanja tih morskih organizama prema hrvatskom priobalju. Uz to, iskoristili bismo financijska sredstva iz novog Europskog fonda za pomorstvo, ribarstvo i akvakulturu predodređena za proširenje zaštićenih morskih područja, a ribari bi i dalje nastavili nesmetano loviti na mjestima gdje to inače čine jer 94 posto naše flote čine male brodice koje ne love unutar isključivog gospodarskog pojasa jer im je predaleko i samim time financijski neisplativo, a ujedno i zabranjeno pomorskim propisima. Moramo nastaviti raditi na ostvarivim, opipljivim politikama koje će nam olakšati obnovu ekosustava, smatra Matić.


Predsjednik Ceha ribara u Hrvatskoj obrtničkoj komori, lošinjski ribar Stjepan Nedoklan ističe da su mjere EU-a i Ministarstva poljoprivrede u velikoj mjeri ipak pomogle hrvatskim ribarima da prežive krizno razdoblje, a slaže se da su potrebne nove mjere zaštite morskog okoliša kako bi se osigurao dugoročni opstanak ribljeg fonda, a s njim i ribarstva na hrvatskoj strani Jadrana.


Ulazak Hrvatske u šengensku zonu pritom je, ističe, dodatno pojednostavio proceduru oko izvoza ribe, iako je tu praksa već odavno uhodana pa se po tom pitanju ništa drastično nije promijenilo.


– O tom dijelu malo je rano govoriti, jer uglavnom se izvozi plava riba, a sad je u tijeku lovostaj na malu plavu ribu. Za nas ostale od početka ove godine najviše je utjecaja imalo loše vrijeme pa smo lovili vrlo malo, tako da će trebati vremena da vidimo kakav će biti efekt ulaska u Schengen i prelaska na euro kao sredstvo plaćanja. Što se poticaja i mjera EU-a i Ministarstva tiče – njih nikad dovoljno, ali smatram da je uspostavljena vrlo dobra suradnja u provedbi mjera s našim Ministarstvom poljoprivrede, gdje se, moram to reći, zaista trude da nam pomognu. Očekujemo isplatu zbog energetske krize, a naknade će se isplaćivati po utvrđenim tablicama, pri čemu će najveće naknade dobiti veliki koćari, što je i logično, jer oni imaju najveće troškove, a onda redom svi mi ostali. Ima nezadovoljnih, to je valjda normalno da se uvijek nađu oni koji misle da su trebali dobiti više, ali generalno smatram da su mjere dobre i da Ministarstvo vrlo aktivno radi s nama na njihovom provođenju, kaže Nedoklan.

O najavljenoj Uredbi EU-a o obnovi prirode kaže da je to odlična ideja koju savjesni ribari guraju već godinama. Kao primjer i on ističe Jabučku kotlinu, kao mjesto gdje se veliki dio komercijalnih vrsta ribe mrijesti i odrasta.

– To je bio pun pogodak. U okolnom području kolege koji love na otvorenom moru već sada love dobro i smatram da slične zone u kojima će biti zabranjen ribolov trebamo uvesti i bliže obali. Dio nas već godinama predlaže određivanje manjih takozvanih no take zona, u kojima će biti zabranjene sve vrste ribolova, jer dosadašnja iskustva su pokazala da se na taj način štiti riblji fond i omogućava dugoročni opstanak ribarstva. Iz takvih zona riba će uvijek izlaziti u okolna područja gdje je ribarenje dopušteno. Svima bi nam to dobro došlo jer bi još dugo godina mogli i imali što loviti oko takvih zona, kaže Nedoklan.


Na pitanje o uređivanju tržišta ribe kaže da je to u Hrvatskoj teško provedivo na način kako su organizirane zadruge i burze ribe u, primjerice, Italiji, zbog relativno malog broja ribara i ulovljenih količina ribe, na vrlo raspršenom području obale i otoka.


– Iskreno, ne znam tko bi kod nas imao interes to raditi, iako bi svima nama bilo drago da se tržište uredi. Imamo malo ribara, barem ovih službeno registriranih, a onda i male količine ribe, na prometno gledano vrlo velikom području, pa ne znam koliki bi bili troškovi takve organizacije tržišta, kaže Nedoklan, ističući dugogodišnji problem nelojalne konkurencije u vidu sportskih i rekreacijskih ribolovaca koji svoje dozvole nerijetko zloupotrebljavaju za komercijalni izlov morskih organizama u količinama koje višestruko nadmašuju one propisane dozvolama, a onda tu ribu prodaju na crno.


– Tu su još i oni koji nemaju nikakvu dozvolu, a love i prodaju ribu, kao i sportski i rekreativni ribolovci koji svoj ulov ne bi smjeli prodavati. Na to upozoravamo već godinama, no sve što je učinjeno je to da je prema nama pojačan pritisak u vidu sve strožih pravila i evidencije ulova, prodaje i tako dalje, dok njih i dalje ne nadzire nitko. Tražili smo da se barem pokušaju utvrditi količine ribe koje na tržište dospijevaju iz sportskog i rekreacijskog ribolova, no bez rezultata. Takvoj prodaji treba stati na kraj, ali ne na način da se nama stalno dodaju novi papiri i pravila, već da se nadležna tijela počnu ozbiljno baviti ovim ozbiljnim problemom, kaže Nedoklan.


Inače, jedna od mjera koju EU vidi kao ključnu u zaštiti ribljeg fonda, osobito u zatvorenim i prelovljenim morima poput Mediterana, uzgoj je ribe i drugih morskih organizama kako bi se smanjio pritisak na »divlju« ribu. Ulazak Hrvatske u Schengen i prelazak na euro trebao bi povoljno utjecati na ovu granu ribarske industrije, što na naš upit potvrđuju iz tvrtke Orada Adriatic, koja se već niz godina bavi uzgojem ribe u Jadranu, a velik dio proizvodnje izvozi.

– Ulazak RH u šengensku zonu imao je pozitivan efekt na naše poslovanje. Budući da većinu svježe ribe plasiramo na inozemna tržišta, ukidanje graničnih kontrola ubrzalo je i olakšalo dostavu ribe do kupaca. Osobito će to biti važno tijekom nadolazećih ljetnih mjeseci, kada se povećava plasman, a zbog visokih temperatura je bitno da riba stigne što brže do krajnjeg odredišta u inozemstvu. Uvođenje eura je također imalo pozitivne efekte na poslovanje jer je ukinulo troškove konverzije. Sve navedeno je olakšalo izvoz roba, pogotovo u logističkom dijelu, navode iz Orada Adriatica.

Predrag Matić ističe i da se zalaže za snažniju upotrebu obnovljivih izvora energije u ribarskoj industriji i na moru općenito, za što, smatra, u Hrvatskoj postoje preduvjeti, kao i izvori sufinanciranja iz fondova EU-a.

Veća ulaganja u obnovljive izvore energije su važna iz nekoliko aspekata, ali svakako u kontekstu smanjenja ovisnosti o uvozu fosilnih goriva te ostvarenju postavljenih ciljeva nulte stope onečišćenja do 2050. godine. Proizvodnja energije iz lokalnih resursa bitna je za razvijanje energetskog gospodarstva te dugoročnog smanjenja uvoza energije. Postoji ogroman potencijal za iskorištavanje energije na Jadranu. U vjetroelektranama na moru proizvodi se čista električna energija, koja je konkurentna, a tijekom samog procesa pretvorbe ne zagađuje se okoliš. Uostalom, vjetrovi na moru učestaliji su i brži nego na kopnu. Nama je u ovom trenu prvenstveno potreban nacionalni prostorni plan morskog područja sukladan našim potrebama i kapacitetima, a potom javno savjetovanje s ostalim dionicima; industrijom, predstavnicima lokalne i područne samouprave, nevladinim organizacijama i znanstvenicima. To je neizostavan dio kod planiranja okolišnih i socioekonomskih procjena i procesa prostornog planiranja morskog područja. Ako se to sve odradi kako spada, tu će se onda sigurno otvoriti i prostor za neke potpore EU-a, kaže Matić.

Tagovi: hrvatsko ribarstvo, ribarstvo, Predrag Fred Matić
PROČITAJ I OVO
Norveška vlada blokirala ulaganja mirovinskog fonda u neizlistane dionice
BLOKADA
Norveška vlada blokirala ulaganja mirovinskog fonda u neizlistane dionice
OSLO - Norveški mirovinski fond ne bi trebao u ovom trenutku ulagati u vlasničke udjele u kompanijama čijim se dionicama ne trguje na burzama zbog većih naknada i "manje transparentnih" informacija, objavila je vlada.
Dekarbonizacija prometa: Ključna je infrastruktura za alternativna goriva
PROMET
Dekarbonizacija prometa: Ključna je infrastruktura za alternativna goriva
ZAGREB - Prema izvješću Europske agencije za okoliš, sektor prometa bio je odgovoran za četvrtinu emisija CO2 u EU 2019. godine. Emisije iz ovog sektora u stalnom su porastu i EU ulaže znatne napore kako bi se smanjila emisije iz ovog sektora.
Bloomberg: Europi prijeti nestašica hrane
IZAZOVI
Bloomberg: Europi prijeti nestašica hrane
NEW YORK - Vremenske nepogode i ubrzane klimatske promjene redovito pogađaju poljoprivrednike, smanjujući prinose i prihode, što je Europu 2022. koštalo više od 50 milijardi eura.
The most beautiful photos of Croatia are on display in Oriental Pearl Tower Shanghai
EXHIBITION
The most beautiful photos of Croatia are on display in Oriental Pearl Tower Shanghai
SHANGHAI - Inside the famous and popular Shanghai Oriental Pearl Tower, an exhibition of beautiful photos of Croatia is underway, with a special emphasis on the unique sights of our country, UNESCO heritage and enchanting nature.
Mađarska uvodi nova ograničenja na uvoz ukrajinskih poljoprivrednih proizvoda
RESTRIKCIJE
Mađarska uvodi nova ograničenja na uvoz ukrajinskih poljoprivrednih proizvoda
BUDIMPEŠTA - Mađarska vlada uvest će nova ograničenja na uvoz ukrajinskih poljoprivrednih proizvoda, rekao je danas ministar poljoprivrede Istvan Nagy.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE