Ozbiljni problemi prijete hrvatskom ribarstvu |
Objavljeno: 12.02.2023 / 09:04 |
Autor: SEEbiz / Novi list |
RIJEKA - Hrvatsko ribarstvo već se četvrtu godinu zaredom suočava s krizom, prvo zbog pandemije COVID-19 i lockdowna tijekom kojih su bili zatvarani restorani, a i turističke sezone 2020. i 2021. nisu bile na razini prethodnih, uz smanjenu potražnju za izvozom, a od prošle godine zbog enormnog rasta cijena goriva i svih drugih troškova. |
Mnogi su ribari zbog toga tijekom prošle godine bili dovedeni na rub egzistencije, no primjenom mjera Europske unije i Ministarstva poljoprivrede za poticaje ribarstvu, kao i kakvom-takvom stabilizacijom cijena goriva u zadnje vrijeme, stvari su se donekle popravile, iako su još uvijek daleko od dobrih, piše Novi list. EU će i dalje provoditi mjere poticaja za očuvanje ribarskog sektora, a u pripremi je i nova, dugoročno iznimno značajna Uredba o obnovi prirode koja bi, među ostalim, trebala osigurati stabilnu populaciju morskih organizama, a time i dugoročno održivi ribolov, što pozdravlja i dobar dio ribara, s obzirom na dosadašnja dobra iskustva. Najbolji primjer je Jabučka kotlina, gdje je ribolov već godinama zabranjen, ali su se zato povećali ulovi u okolnim područjima, što pokazuje da je odluka o zabrani ribarenja bila više nego ispravna, unatoč žestokom protivljenju dijela ribara, posebno onih iz Italije. Predrag Fred Matić, hrvatski europarlamentarac koji je u sadašnjem mandatu radio na donošenju mjera pomoći krizom pogođenom ribarstvu, nedavno je izabran za potpredsjednika Odbora za ribarstvo u Europskom parlamentu, a ističe da će se i na toj novoj funkciji boriti za pomoć hrvatskim ribarima, kao i za zaštitu morskog ekosustava. – Pred nama su u Europskom parlamentu velika izvješća koja će imati ogroman utjecaj na budućnost ribarstva. Tu su, primjerice, kontrola ribarstva i Uredba o obnovi prirode, na kojoj radim te se nadam da ćemo ih do kraja mandata uspjeti izglasati u Europskom parlamentu. Cilj za nadolazeću godinu je dovršiti prethodno spomenutu Uredbu o obnovi prirode, kojom se utvrđuju mjere i sredstva pomoću kojih će države članice započeti aktivnu obnovu svojih šuma, poljoprivrednih dobara, rijeka, mora i ostalih prirodnih bogatstava, kaže Matić. Zajedno s drugim zastupnicima u Europskom parlamentu lani se izborio za mjere pomoći ribarima i uzgajivačima morskih organizama da dobiju financijsku kompenzaciju za povećane troškove, i to retroaktivno, za razdoblje od 24. veljače prošle godine, kada je započela ruska invazija na Ukrajinu, a s njom i rast cijena goriva i drugih troškova. – Nažalost, ta situacija s kojom se i dalje suočavamo prelijeva se na leđa onih koji su kolateralna šteta geopolitičke krize. Ribari tu ne snose nikakvu odgovornost, ali su uvelike pogođeni kao i cijeli sektor. Zbog prekida trgovinskih tokova proizvoda ključnih za sektor ribarstva i ugrožavanja lanca opskrbe, naglo su se povećale cijene energenata, sirovina, pa i poljoprivrednih proizvoda. Ljudi su u strahu zbog cijena goriva, naprosto im nije isplativo više baviti se ribolovom jer je preskupo izaći na brod. Zasad su neke od kompenzacijskih mjera polučile pozitivne rezultate, ali dobar dio naših ljudi nije se vratio u ribarstvo i pitanje je hoće li uopće. Država je tu trebala i mogla napraviti više, kaže Matić, koji je već ranije oštro kritizirao nedovoljno učinkovite mjere koje je donijela hrvatska vlada za pomoć ribarstvu. I dalje tvrdi da je vladin program za ribarstvo od 2021. do 2027. godine nedovoljno dobar.
Jedna od ključnih Uredbi EU-a, ponavlja, ona je o obnovi prirode, na čijoj je izradi, ističe, osobno angažiran. – Ovo je jedna od glavnih tema kojom se bavim u sklopu PECH Odbora. Gubitak flore i faune diljem Europe nastavlja se zabrinjavajućom brzinom, a glavni razlog je i dalje ljudski faktor uz sve brže klimatske promjene. Nova, ambiciozna Uredba o obnovi prirode naslanja se na europsku Strategiju o bioraznolikosti za 2030., kojoj je glavni cilj zaštititi 30 posto šuma i mora unutar EU-a, a postavljeni ciljevi obnove prirode bit će pravno obvezujući za sve države članice. Što se tiče konkretno Hrvatske, ja ću nastaviti inzistirati da se u Jadranskom moru proširi mreža područja ograničenog ribolova po uzoru na područje Jabučke kotline. To područje je dokaz kako mjere utječu na brzinu oporavka morskog ekosustava ako se pokaže volja – broj oslića, kozica i škampi narastao je dva do tri puta u odnosu na prijašnje stanje, kaže europarlamentarac.
O najavljenoj Uredbi EU-a o obnovi prirode kaže da je to odlična ideja koju savjesni ribari guraju već godinama. Kao primjer i on ističe Jabučku kotlinu, kao mjesto gdje se veliki dio komercijalnih vrsta ribe mrijesti i odrasta. – To je bio pun pogodak. U okolnom području kolege koji love na otvorenom moru već sada love dobro i smatram da slične zone u kojima će biti zabranjen ribolov trebamo uvesti i bliže obali. Dio nas već godinama predlaže određivanje manjih takozvanih no take zona, u kojima će biti zabranjene sve vrste ribolova, jer dosadašnja iskustva su pokazala da se na taj način štiti riblji fond i omogućava dugoročni opstanak ribarstva. Iz takvih zona riba će uvijek izlaziti u okolna područja gdje je ribarenje dopušteno. Svima bi nam to dobro došlo jer bi još dugo godina mogli i imali što loviti oko takvih zona, kaže Nedoklan.
– Ulazak RH u šengensku zonu imao je pozitivan efekt na naše poslovanje. Budući da većinu svježe ribe plasiramo na inozemna tržišta, ukidanje graničnih kontrola ubrzalo je i olakšalo dostavu ribe do kupaca. Osobito će to biti važno tijekom nadolazećih ljetnih mjeseci, kada se povećava plasman, a zbog visokih temperatura je bitno da riba stigne što brže do krajnjeg odredišta u inozemstvu. Uvođenje eura je također imalo pozitivne efekte na poslovanje jer je ukinulo troškove konverzije. Sve navedeno je olakšalo izvoz roba, pogotovo u logističkom dijelu, navode iz Orada Adriatica. Predrag Matić ističe i da se zalaže za snažniju upotrebu obnovljivih izvora energije u ribarskoj industriji i na moru općenito, za što, smatra, u Hrvatskoj postoje preduvjeti, kao i izvori sufinanciranja iz fondova EU-a. Veća ulaganja u obnovljive izvore energije su važna iz nekoliko aspekata, ali svakako u kontekstu smanjenja ovisnosti o uvozu fosilnih goriva te ostvarenju postavljenih ciljeva nulte stope onečišćenja do 2050. godine. Proizvodnja energije iz lokalnih resursa bitna je za razvijanje energetskog gospodarstva te dugoročnog smanjenja uvoza energije. Postoji ogroman potencijal za iskorištavanje energije na Jadranu. U vjetroelektranama na moru proizvodi se čista električna energija, koja je konkurentna, a tijekom samog procesa pretvorbe ne zagađuje se okoliš. Uostalom, vjetrovi na moru učestaliji su i brži nego na kopnu. Nama je u ovom trenu prvenstveno potreban nacionalni prostorni plan morskog područja sukladan našim potrebama i kapacitetima, a potom javno savjetovanje s ostalim dionicima; industrijom, predstavnicima lokalne i područne samouprave, nevladinim organizacijama i znanstvenicima. To je neizostavan dio kod planiranja okolišnih i socioekonomskih procjena i procesa prostornog planiranja morskog područja. Ako se to sve odradi kako spada, tu će se onda sigurno otvoriti i prostor za neke potpore EU-a, kaže Matić. |
|
Tagovi: hrvatsko ribarstvo, ribarstvo, Predrag Fred Matić |
PROČITAJ I OVO | ||
Wall Street: Uzlet Nasdaqa na krilima sjajnih rezultata tehnoloških kompanija |
NEW YORK - Američki indeksi skočili u petak, a S&P 500 i Nasdaq Composite krenuli su prema svom najboljem tjednu od studenog dok su se velika tehnološka imena oporavljala zahvaljujući snažnim zaradama, a trgovci proučavali svježe podatke o inflaciji u SAD-u. |
Križaj i Ljevnaić zainteresirani za skijalište Kanin |
LJUBLJANA - Srpska tvrtka Ri-komerc Beograd zainteresirana je za ulaganje u skijalište Kanin, koje ne radi od prošle jeseni. U njegovo ime s predstavnicima države pregovarao je bivši skijaš i poduzetnik Bojan Križaj. |
Zagrebačka burza: Zvečevo nastavilo uzlet, indeksi rasli |
ZAGREB - Kraj tjedna donio je rast indeksa na Zagrebačkoj burzi uz solidan promet. |
Žigman: Bilo bi poželjno sva buduća izdanja obveznica ostanu na domaćem tržištu |
OPATIJA - U sklopu dvodnevne konferencije „Financijsko tržište“ koju tradicionalno organiziraju HUB, HNB i HANFA, svoje poglede na aktualnu financijsku situaciju i izazove iznijeli su ugledni ekonomosti, među kojima je i predsjednik je Upravnog vijeća HANFA-e Ante Žigman. |
Venecija: Prvog dana naplaćeno 15.700 ulaznica |
VENECIJA - U Veneciji je u četvrtak turistima naplaćena ulaznica za prvi posjet gradu. Prema podacima gradskih vlasti, ulaznicu je platilo 15.700 posjetitelja. Gradonačelnik Venecije Luigi Brugnaro je nakon prvog dana probno uvođenje poreza ocijenio uspješnim. Neki su stanovnici ipak bili manje zadovoljni, pa su svoje nezadovoljstvo iskazali prosvjedom. |