Riječ je o klaonici Toennies, koja obradi gotovo 14% ukupne njemačke proizvodnje, najmanje 25.000 svinja tjedno, a kako se sličan scenarij dogodio i s četirima najvećim nizozemskim klaonicama orijentiranim na kineske kupce, očekuje se da će nagomilani viškovi krenuti prema drugim zemljama, pa i prema Hrvatskoj, koja je poslovično otvorena za uvoz jeftine robe iz EU.
Nakon što je kineske farme lani desetkovala afrička svinjska kuga, što je izazvalo globalnu krizu, velike manjkove i rast cijena 30-40%, na kineskom je tržištu ove godine dodatna potražnja za svinjetinom. Ali ne i pod cijenu zdravlja. Kinezi, koji su kao žarište drugog vala korone detektirali pekinšku veletržnicu hrane, ne žele meso iz europskih pogona u kojima su stotine radnika oboljele od COVID-19. U klaonicama u Nizozemskoj i drugdje u Europi radi dosta migranata, radnici su blizu jedan drugoga, a često dijele i skučene stambene prostore, što je, kako se tvrdi, jedan od glavnih razloga epidemijskog širenja zaraze. Glasnogovornica nizozemske vlade Elise van den Bosch za Reuters je izjavila kako je jasno da Kina traži izvor drugog vala zaraze koronavirusom, za koji sumnja da bi mogao potjecati iz uvezenog mesa, piše Večernji list.
– Nema znanstvenih dokaza da je prijenos virusa moguć s hrane ili ambalaže na čovjeka – izjavila je.
No Kinezi pušu i na hladno, testiraju svu uvezenu hranu na veletržnicama. Direktor Croatiastočara Branko Bobetić kaže da se pad cijena na njemačkoj burzi već reflektirao na druga tržišta. Cijene svinjetine na razini EU u lipnju su u odnosu na svibanj pale 1,5%, a na godišnjoj razini 9,5%. U Nizozemskoj je godišnji pad već 23%, u Njemačkoj 8,3%, dok je na hrvatskom tržištu u lipnju cijena svinjetine u prosjeku bila veća 1% nego u svibnju, a na godišnjoj je razini manja 0,73%.
No kako se u Njemačkoj očekuju diskontna klanja više od 120.000 svinja s farmi koje su ih u nemogućnosti isporučiti klaonici, koja već četvrti tjedan ne radi, cijene toplih svinjskih polovica drastično padaju, a posljedice se vide i u Hrvatskoj. Svinjska vratina, but... donedavno su u maloprodaji koštali i 32-36 kuna, a sada im je u mesnicama cijena niža 15-20%. Trgovački lanci njima u pravilu mame kupce pa su tu već za 21,88 ili 23,99 kn na akciji, što je, vjeruje li se katalozima, sniženje i do 40%, a pakiranog svježeg odojka od 22,99 kn/kg – i 54%. Tomu je, tvrdi se, osim uvoza doprinio i interventan otkup domaćih viškova zbog smanjene potrošnje građana u koroni te je u lipnju zaklano 13% više svinja nego u istom razdoblju lani. A problem je, čini se, i puno lošija potrošnja u turizmu.
– Kad su se u ožujku i travnju punila tovilišta, nije se očekivalo da će tako jako podbaciti turistička sezona – rekao je Bobetić.
Goran Jančo, predsjednik Središnjeg saveza udruga uzgajivača svinja Hrvatske, kaže da cijene svinjetine u Njemačkoj još nisu drastično pale koliko cijene živih svinja jer se zbog smanjenih kapaciteta ne mogu zaklati i preraditi i pitanje je tko će ih, budući da je riječ o ugovornom odnosu, preuzeti. No Hrvatska je s obzirom na nedostatnu proizvodnju ionako osuđena na uvoz te smo trenutačno u paradoksalnoj situaciji pada sezonske potrošnje, koja je proteklih godina bila najjača upravo u ljetnim mjesecima, a kad bi bilo turista kao i lani, sada bismo se, zbog korone u europskim klaonicama, susretali s nestašicom svinjetine, uvjeren je Jančo. Boji se što bi se dogodilo kad bi u naš klaonički sustav ušla korona.
Igor Miljak, predsjednik uprave PPK, kaže kako je normalno da se u slučaju kad nastrada neki veliki igrač poput Toenniesa poremeti cijelo tržište i viškovi kanaliziraju put drugih zemalja. Teško je raditi u takvom okružju i planirati. No svi su u RH, dodaje, zbog korone u ovo ljeto ušli oprezno s rezervacijama jer se moglo predvidjeti da prave turističke sezone neće biti.
– Cijene će sigurno još padati što nitko od nas u lancu proizvodnje ne želi. No tržišnih se viškova kod nas ne može skupiti previše s obzirom na to da je naša ukupna proizvodnja nedostatna i godišnje koljemo tek 800-900 tisuća svinja. Viškovi od nekoliko pa do najviše 10-ak tisuća svinja, koliko bi ih moglo biti, bit će stoga mali poremećaj koji se u relativno kratkom roku može riješiti interventnim mjerama, kako se to već dogodilo u lipnju – rekao je Miljak.
