Odgođena isplata europskog novca: Hrvatska kasni s jednom reformom

Odgođena je isplata šeste tranše novčanih sredstava temeljem Mehanizma za oporavak i otpornost. Iako je Hrvatska podnijela Europskoj komisiji zahtjev za isplatu još 20. prosinca, iz Europske komisije poručuju kako je u međuvremenu došlo do zahtjeva za odgodom plaćanja od osam tjedana.

Razlog tomu je, kako doznaje tportal, činjenica da još uvijek nije donesen pravni okvir kojim se treba redefinirati i unaprijediti rad državnih tvrtki.

Inače, šesta isplata temeljem Mehanizma trebala je iznositi 835,6 milijuna eura te služiti za ispunjavanje 26 etapa i ciljeva reformi predviđenih Nacionalnim planom oporavka i otpornosti (NPOO). Dosad je Hrvatska povukla gotovo 63 posto bespovratnih sredstava, a ukupan iznos predviđen je 10 milijardi eura. Podsjetimo, ovo financiranje traje do 2026. godine.

“Nema razloga za zabrinutost. I druge zemlje članice su ranije tražile odgode. Vlada ima dovoljno vremena donijeti pravni okvir tijekom razdoblja odgode. Nacrt pravnog okvira je na javnom savjetovanju i očekujemo da će biti donesen do ožujka”, poručili su predstavnici Europske komisije.

Naime, jačanje upravljanja poduzećima u državnom vlasništvu i modernizacija javne nabave su, između ostalog, u fokusu buduće isplate sredstava putem NPOO-a. S obzirom na ovu odgodu, povuklo se pitanje što će se dogoditi s planiranim sredstvima ako ona ne budu iskorištena do 2026. godine, kako je predviđeno.

Iz Europske komisije su poručili kako se radi na tome da sva sredstva budu pravilno raspodijeljena i da svi zadaci predviđeni NPOO-om svake zemlje budu i provedeni. No, priznali su da striktno gledaju provedbu reformskih zadataka, dok su kod investicija nešto fleksibilniji. Ako se i dogodi situacija da predviđeni novac ne bude potrošen krajem dogovorenog razdoblja, bespovratna sredstva će se preispitati i preusmjeriti na druge projekte. Neiskorištene zajmove će države članice morati vratiti.

Predstavnici EK su komentirali i aferu Beroš–Petrač, s obzirom na to da je dio spornih medicinskih uređaja nabavljen i europskim sredstvima. U samu istragu nisu htjeli ulaziti, ali kažu kako im je sporan sukob nadležnosti USKOK-a i EPPO-a, jer je nabavka robotskog mikroskopa za KBC Split išla putem europskih sredstava.

Inače, predstavnici Europske komisije sudjeluju na konferenciji o Nacionalnom planu oporavka i otpornosti –Konkurentnost i zelena tranzicija u Hrvatskoj, koja se održava u Zagrebu. Na njoj će biti riječi o dosadašnjim postignućima i budućim izazovima u provedbi NPOO-a, s posebnim naglaskom na jačanje konkurentnosti i poticanje zelene tranzicije.

“Želimo poslati poruku hrvatskim vlastima da nastave raditi, jer trebaju držati tempo. Nema vremena za stajanje. Treba vam više ulaganja u visoke i financijske tehnologije”, poručili su iz Europske komisije.

Nisu propustili naglasiti kako sredstva iz europskih fondova čine ukupno 25 posto hrvatskog bruto domaćeg proizvoda, s time da sredstva iz Mehanizma za oporavak i otpornost čine 13 posto, a iz kohezijskih fondova dobivamo jednu petinu BDP-a, piše tportal.

Da bi se uvjerili kako napreduju investicije planirane NPOO-om posjetit će prvu obnovljenu osnovnu školu u Zagrebu koja je prešla na rad u jednoj smjeni, a u utorak će se uputiti u Varaždin kako bi posjetili tamošnju Opću bolnicu i dječji vrtić čije je uređenje financirano sredstvima NPOO-a.