Njemački nadregionalni dnevnik „Frankfurter Allegemeine Zeitung" (FAZ) piše u svojoj gospodarskoj rubrici o bojkotu trgovina u Hrvatskoj, čime građani reagiraju na, prema njihovom mišljenju, previsoke cijene.
Odmah na početku autor teksta pod naslovom „Štrajk mušterija protiv ‚besramnih cijena' u supermarketima", navodi kako su visoke cijene već neko vrijeme problem u Hrvatskoj, što su na svojoj koži već osjetili turisti. „Visoke cijene u Hrvatskoj su već dulje vrijeme problem. Turisti koji su imali osjećaj da su ih ugostitelji, hotelijeri, iznajmljivači brodica i uprave nacionalnih parkova 'oderali', mogu o tome satima pričati. No sada je i domaćima voda došla do grla", stoji u uvodu članka.
Autor citira jednu Splićanku koja se žali da je Nutella u Lidlu u Njemačkoj za trećinu jeftinija nego u hrvatskoj poslovnici ovog trgovačkog lanca. Isto vrijedi i za maslac. I to u Njemačkoj, gdje je kupovna moć dva i pol puta viša nego u Hrvatskoj. Kako kaže autor, svaki građanin Hrvatske ima u rukavu sličnu spremnu priču oko usporedbe cijena. To uvjerenje potkrepljuju i statistike. „I dok ukupni troškovi kućanstava u Hrvatskoj iznose samo 75,7 posto srednje vrijednosti u Europskoj uniji, troškovi za živežne namirnice su sa 103,5 posto čak viši od onih u Njemačkoj".
No bojkot donosi rezultate: „I unatoč činjenici da se šoping u velikom broju slučajeva samo pomiče na neki drugi dan u tjednu, maloprodaja i političari su reagirali". I to smanjenjem cijena za mnoge proizvode. I politika reagira uvođenjem gornjih granica cijena proizvoda. No to je, kako se nadalje navodi, dvosjekli mač. „Utjecanje na cijene može, doduše, kratkoročno ublažiti cijene važnih proizvoda, no ono ne rješava duboke probleme vezane uz neučinkovite dostavne lance kao i slabu tržišnu konkurenciju", citira članak hrvatskog ekonomista Luku Šikića. Osim toga političari koriste ovu tematiku za svoje populističke poruke, te se navodi i sličan primjer Mađarske. U članku se navodi primjer Rumunjske, gdje „nitko nije podržao bojkot".
Ali uspjeh bojkota u Hrvatskoj bi mogao uskoro splasnuti. Potrošačica Ana iz Splita navodi i razlog. „U Dalmaciji uskoro počinje turistička sezona. ‚Tada će trgovci zadržati i vjerojatno čak povećati cijene'. Jer turisti prihvaćaju povišene cijene. ‚Ali ja ovdje nisam samo dva ili tri tjedna, ja živim ovdje‘", zaključuje potrošačica iz Splita.
Cijenama u Hrvatskoj bavi se i dnevnik Münchener Merkur. U članku pod naslovom „Velike promjene u supermarketu – promjene s gornjom granicom cijena se tiču i turista", navode se sve mjere koje je hrvatska vlada poduzela kako bi snizila cijene osnovnih proizvoda u samoposluživanjima. „Sada se vlada u Zagrebu dosjetila još nečemu: nove promjene neće razveseliti samo domaće, nego i turiste", kaže se u dnevniku koji se uglavnom obraća publici u Bavarskoj, južnoj saveznoj pokrajini iz kojetradicionalno dolazi i najviše turista u Hrvatsku.
Autor uspoređuje i promijenjene stope poreza na dodanu vrijednost u Hrvatskoj s onima u Njemačkoj: „U Njemačkoj za osnovne namirnice poput kruha, mesa i mlijeka vrijedi stopa od sedam posto. Za sve ostale namirnice, među njima i voćni sokovi, kao i proizvodi od nadomjestka za meso, vrijedi stopa od 19 posto. U međuvremenu je moguće da i Njemačkoj predstoji jedna revolucija u supermarketu."
