Nepredvidivi Trump podiže cijenu zlata

Kada su vremena nesigurna i budućnost sumorna, mnogi ljudi strahuju za svoj novac. Ulagači tada često reagiraju istim refleksom: traže sigurna ulaganja. Zlato zadržava svoju vrijednost bez obzira na visinu inflacije, sigurno je i kod valutnih reformi te imuno na tečajne fluktuacije.

Početkom ovog tjedna (10. veljače) fina unca zlata – što je 31,1 gram – već je koštala više od 2900 američkih dolara. Time je cijena zlata dosegnula već osmi rekord samo ove godine. Sada je psihološki važna granica od 3000 dolara u fokusu.

London je najutjecajnije tržište za brzu trgovinu zlatom, jer se tamo nalazi "London Bullion Market Association" koja od 1919. godine određuje svjetsku tržišnu cijenu zlata. Ostala, manje važna tržišta su Kina, Indija, Bliski istok i Sjedinjene Američke Države.

I upravo u SAD-u započinje potraga za razlozima trenutnog rasta cijene plemenitih metala. Kao i za mnoge druge stručnjake, i za Franka Schallenbergera, stručnjaka za sirovine iz Landesbank Baden-Württemberg (LBBW), jasno je tko je prije svega odgovoran za to. Glavni razlog rasta cijene zlata, rekao je za DW, sigurno leži u trenutnoj carinskoj politici SAD-a. Ona stvara nesigurnost na financijskim tržištima – i zato je zlato opet traženo kao "sigurna luka".

Analitičar sirovina Carsten Fritsch iz Commerzbanke slaže se s tim: "Najvažniji razlog za snažan rast cijene zlata je nesigurnost oko carinske politike američkog predsjednika Donalda Trumpa." Za DW je dodao da uobičajeni faktori poput američkog dolara i očekivanja kamatnih stopa trenutno nemaju značajniju ulogu u rastu cijene.

Strahovi od globalne krize potaknuti su i ne uvijek vjerodostojnim spekulacijama. Na raznim internetskim portalima kruže predviđanja američkog poslovnog čovjeka i autora bestselera Roberta Kiyosakija. Prema njegovoj prognozi staroj deset godina, 2025. godine očekuje se "masivna gospodarska kriza". Preporučuje se osloniti na samodostatnost i poduzetništvo te ulagati prvenstveno u zlato, srebro i Bitcoin.

Ekonomisti Goldman Sachsa, međutim, ukazuju na ulogu središnjih banaka. Trgovina zlatom obično se orijentira prema ključnim kamatnim stopama. U vremenima niskih kamatnih stopa, ulaganje u plemenite metale posebno se isplati. Dodatno, postoje pravne specifičnosti, primjerice u njemačkom poreznom sustavu, gdje su ulaganja u fizičku imovinu oslobođena poreza nakon dvanaest mjeseci.

Za zlato postoji mnogo zainteresiranih strana: privatne osobe koje žele osigurati svoju imovinu, institucionalni ulagači koji više ne ostvaruju značajne zarade, pa svoj novac parkiraju u plemenitim metalima, ali i nacionalna gospodarstva. Njihove središnje banke, kako navodi ekonomist Fritsch iz Commerzbanke, mogu masovnom kupnjom zlata potaći rast cijena.

Zabrinutost zbog mogućnosti uvođenja financijskih sankcija obično su razlog za kupnju zlata od strane središnjih banaka. To se odnosi i na zemlje u razvoju, koje strahuju od negativnih posljedica uvođenja carina na svjetsku trgovinu, ili se pribojavaju da će biti neka vrsta kolateralne štete u sukobima između gospodarski moćnih zemalja. Prema istraživanju Goldman Sachsa, kupnja zlata u tim državama značajno je porasla već nakon sankcija uvedenih Rusiji zbog invazije na Ukrajinu.

Hoće li cijena zlata uskoro dosegnuti 3000 američkih dolara? Frank Schallenberger je optimističan: "S obzirom na to da smo već bili udaljeni samo oko dva posto od te granice, smatram da je vrlo vjerojatno da će uskoro biti dosegnuta."

Već u studenom analitičari Goldman Sachsa objavili su prognozu o kretanju cijene zlata. Očekuju rast do 3000 dolara po unci do kraja 2025. godine.

Industrijsko udruženje World Gold Council (WGC), lobistička organizacija rudarske industrije zlata, daje oprezno optimističnu sliku bliske budućnosti. "Očekuje se da će središnje banke i u 2025. godini imati ključnu ulogu te da će još više ulagača ulagati u burzovne fondove zlata", rekla je Louise Street iz WGC-a za Manager Magazin. Međutim, slaba potražnja za nakitom vjerojatno će se nastaviti zbog visokih cijena zlata i slabog gospodarskog rasta koji smanjuju kupovnu moć potrošača.

Kraj rasta cijena već je na vidiku, smatra Frank Schallenberger. Uskoro bi moglo doći do realizacije profita, a tijekom godine očekuje se slaba potražnja za nakitom, blagi pad potražnje za zlatnicima i zlatnim polugama te smanjena kupnja zlata od strane središnjih banaka, što bi moglo dovesti do pada cijene zlata, rekao je za DW.

Njegov kolega Carsten Fritsch iz Commerzbanke također predviđa kraj booma: tome bi doprinijela smanjena potražnja za zlatom u Kini i Indiji zbog visoke cijene. Ove dvije zemlje zajedno čine više od polovice privatne potražnje za zlatom. Središnje banke također bi mogle srednjoročno igrati ključnu ulogu srednjoročno: kako se ciklus smanjenja kamatnih stopa bliži kraju, padat će i cijena plemenitom metalu.