„Promjene u strukturi gostiju su velike, na području Šibenika su praktički nestali Amerikanci, Englezi, Francuzi i Skandinavci, ali su zato puno više odradili Hrvati, Slovenci, Austrijanci i Nijemci. Sjeverni Jadran ima najmanji gubitak, a što idemo južnije to je stanje teže. Dubrovnik je totalno odsječen. Tu je opet isti nazivnik – avioni“, pojasnio je Paško Klisović, predsjednik Udruženja pružatelja usluga smještaja na plovilima – charter Hrvatske gospodarske komore.
Ukupan broj charter gostiju pao je za 65 posto, tako nas je u prvih sedam mjeseci ove godine posjetilo 112.810 charteraša, dok je u istom razdoblju lani ta brojka iznosila 317.700.
Konkretno, pad u sjevernijim marinama poput Punta ili Marine Verude je na razini od 54 posto, dok Dubrovnik ili Agana imaju pad od 85 posto. Srednja Dalmacija (Šibenik i Zadar) drže sa na 45 posto lanjskog prometa.
Od početka godine do 30. srpnja zabilježeno je 28.400 stranih jahti i brodica, što je 67 posto u odnosu na isto razdoblje lani (42.700). Kod jahti duljih od 20 metara bilježe se još bolji rezultati – 669 dolazaka u 2020. godini, što je 83 posto u odnosu na 2019. kada je evidentirano 780 dolazaka ovakvih jahti.
S druge strane, mali brodovi za višednevna kružna putovanja su u prvih sedam mjeseci 2019. godine imali 48.587, a u 2020. godini samo 2.690 gostiju što je pad od gotovo 95 posto.
Što se razvoja situacija do kraja sezone tiče, Klisović je oprezno optimističan.
„Najave za kolovoz i jesen su prihvatljive, ukoliko ne bude više situacija kao što je ova s Nizozemcima koji su nas stavili na narančastu listu. Sve je to u kategoriji pada, ali je sigurno bolje nego što smo se pribojavali“, zaključio je.
