Krenimo malo unatrag. Već su godinama domaći i strani investitori većinu regionalnih burzi nezadovoljno navodili kao loše likvidne, jer većina njih nikada nije povratila likvidnost kojoj smo svjedočili prije financijske krize.
To se može uočiti u donjoj tablici, gdje se lako može primijetiti da sve burze bilježe prosječne dnevne prihode u padu tijekom promatranog razdoblja, a neke su godine djelovale kao izvanredne vrijednosti gdje su IPO-i ili lokalne okolnosti pokretale trgovačku aktivnost prema gore.
Kao što se vidi iz tablice, sve osim jedne promatrane regionalne burze svjedočile su povećanju prosječnog dnevnog prometa u 2020. Među njima je najveći međugodišnji porast zabilježila Ljubljanska burza čiji je prosječni dnevni promet porastao za 27% na godišnjoj razini. Ovaj nagli porast u velikoj se mjeri može pripisati nevjerojatnom porastu prometa koji je zabilježila Krka. Naime, Krkin promet u 2020. godini povećan je za 48% u odnosu na isto razdoblje prošle godine (uključujući blok transakcije). Međutim, to nije sve. Promet Krke u 2020. zapravo je iznosio nevjerojatnih 47% ukupnog prometa dionicama Ljubljanske burze. Istina, Krkin udjel iznosio je čak 42% u 2019. godini, ali ipak, ovakav rast udjela u ukupnom prometu činjenica je koju svakako vrijedi spomenuti, pišu analitičari InterCapitala.
Na drugo mjesto dolazi Rumunjska, čiji je prosječni dnevni promet porastao za 24% u odnosu na isto razdoblje 2020. godine. Uz nestabilnost izazvanu pandemijom COVID-19, uključivanje rumunjskog tržišta kapitala u tržište u razvoju zasigurno je imalo značajnu ulogu u povećanje likvidnosti. U međuvremenu je prosječni dnevni promet bugarskog tržišta porastao za 17% na godišnjoj razini.
Zagrebačka burza je zabilježila rast od samo 4%, čime je ostala ispod prosjeka u usporedbi s dvoznamenkastim rastom ostalih regionalnih burzi. Međutim, ovdje valja istaknuti neke stvari. Kao prvo, baza u 2019. bila je nešto viša nego što bi bila uobičajena, jer je 2019. bila obilježena snažnim zanimanjem za Optima Telekom, te nagađanja o potencijalnoj prodaji i preuzimanju Kraša. Drugo, svi članovi indeksa CROBEXprime osim jednog zabilježili su dvoznamenkasti rast prometa, što znači da se interes ulagača ozbiljno pomiče prema blue-chip tvrtkama. Ako se pitate koja od glavnih komponenti tržišta nije zabilježila rast prometa, odgovor je Atlantic Grupa koja je ostvarila pad od 23% u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Međutim, imajte na umu da je pad prvenstveno rezultat nižih blokovskih transakcija, dok je njihov redoviti promet narastao za 58% na godišnjoj razini.
S druge strane, očito je zaostajala Beogradska berza čiji je prosječni dnevni promet strmoglavo padao u 2020. godini i iznosio je samo 0,17 milijuna eura (-88% na godišnjoj razini). Međutim, uzmimo u obzir da je do tako velikog pada došlo zbog jednokratnog događaja koji se dogodio 2019. godine. Naime, u 2019. godini srbijanska je vlada bila dužna kupiti dionice Komercijalne banke u vrijednosti preko 200 milijuna eura zbog opcije prodaje koju je imala s prethodnim dioničarima. Ipak, čak i ako usporedimo prosječni promet s onim zabilježenim u 2018. godini, i dalje ćemo dobiti pad od -35%.
