GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Koronakriza dodatno ugrozila proizvodnju mesa u Hrvatskoj

Koronakriza dodatno ugrozila proizvodnju mesa u Hrvatskoj
MESO
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 09.09.2020 / 09:23
Autor: SEEbiz / SMARTER
ANALIZA - U nedavnom Izvješću FAO-a, o stanju na globalnom tržištu hrane u 2020. godini, a u svjetlu Covid-19 krize, naglašen je problem globalnog pada cijena mesa od čak 8,6% u svibnju 2020. godine (mjereno FAO indeksom cijena), u odnosu na početak godine, čime je tržište mesa zabilježilo značajne potrese.

Iako su pad cijena u tom periodu zabilježile sve kategorije mesa: piletina od 11,8%, svinjetina od 9,2%, a junetina od 4,1%, taj pad nije bio jednak i samim time efekti pada cijena za svaki sektor bili su različiti.

Kakve će posljedice svi globalni trendovi imati na kretanja na tržištu mesa u Hrvatskoj, a onda posljedično i na situaciju u proizvodnji mesa i mesnih prerađevina ostaje vidjeti, no u posljednjem izvješću Croatiastočara već je upozoreno na trend velikog pada cijena mesa u samoj EU. Tako je cijena svinjskih polovica, u odnosu na isto razdoblje prošle godine pala za čak 14,7%, a u Hrvatskoj je ovaj pad bio nešto blaži i iznosio je 6,2%, što znači da su cijene svinjetine na domaćem tržištu bile veće za 7% u odnosu na prosječnu cijenu u EU, pokazuje analiza Smartera, konzultantske kuće specijalizirane za poljoprivredu i prehrambenu industriju.

„Koliko god ova razlika, koja je išla u korist naših farmera, imala pozitivan efekt na našu proizvodnju, ona je istovremeno značila da su domaći farmeri nekonkurentni u odnosu na cijene svinjetine koja dolazi iz EU-a, odnosno da će viškovi proizvedenog mesa u ostatku EU vrlo brzo završiti na hrvatskom tržištu i „srušiti“ domaće cijene mesa. Što se pak tiče cijena junećih polovica, one nisu slijedile iste trendove, kao ni cijene svinjetine, već su došle na razinu od čak 8% ispod cijena u odnosu na EU prosjek“, ističu stručnjaci Smartera.

Pojašnjavaju da je proizvodnja junetine u Hrvatskoj dugotrajnija i specifična, a računala je na tržište Italije na kojemu je zbog Covida došlo do enormnog pada potražnje u HoReCa sektoru, te na izvoz na bliskoistočno tržište koji je također bio stopiran i smanjen, što je stvorilo iznenadne viškove domaćeg junećeg mesa, pad cijena i izazvalo velike probleme domaćim tovljačima.

Iako je Ministarstvo poljoprivrede poduzelo određene kratkoročne mjere pomoći ovim sektorima, puno je važnije pitanje kakve posljedice ovi globalni i europski trendovi mogu imati na dugoročnu proizvodnju mesa u Hrvatskoj, odnosno na položaj naših farmera. Ono što se pozitivno dogodilo u sektoru svinjogojstva u 2019. godini, bio je porast samodostatnosti od čak 7 posto, pa je Hrvatska bila jedna od rijetkih zemalja u EU u kojoj je došlo do povećanja potrošnje svinjskog mesa po glavi stanovnika, a u čemu smo i dalje bolji za 13% od prosjeka EU.

„Ovaj pozitivni trend zabilježen u svinjogojstvu očekivano je probudio optimizam i nakon dugo godina, pozitivna očekivanja o mogućim dugoročnim kretanjima, odnosno u trajnom obnavljanju svinjogojske proizvodnje. Za razliku od sektora svinjogojstva, u proizvodnji goveđeg mesa zabilježen je pad samodostatnosti od čak 6% i to usprkos povećanoj proizvodnji u klaonicama od čak 4%, što i dalje ukazuje na problem uvoza i klanja teladi, odnosno na problem pada vlastite proizvodnje teladi od čak 25% u odnosu na 2012. godinu“, kažu u Smarteru.

Zato se postavlja pitanje može li naša poljoprivreda iskoristiti blagi pozitivni trend rasta u svinjogojstvu, te ne dozvoliti da kratkoročno negativni utjecaji pada cijena, koje su posljedica viškova svinjetine u EU, ugroze i ovako simboličan porast samodostatnosti u ovoj proizvodnji. Isto tako pitanje je može li se određenim kratkoročnim mjerama, ali i dugoročnim potporama osnažiti ovaj sektor, učiniti konkurentnijim i pretvoriti u jednog od generatora rasta dodane vrijednosti u hrvatskoj poljoprivredi.

Stručnjaci Smartera uvjereni su da će kratkoročne mjere, kakve god bile, biti donesene i imati pozitivne efekte, ali bi u svjetlu novih raspoloživih fondova iz EU-a, a onda i potrebe da Hrvatska izradi vlastitu dugoročnu strategiju ulaganja u poljoprivredu, odnosno strateške planove za pojedine grane, bilo vrijedno razmisliti o svim mogućim dugoročnim mjerama za poticanje proizvodnje mesa. Domaća proizvodnja teško će konkurirati industrijski proizvedenoj svinjetini na farmama Zapadne Europe, u koje je desetljećima ulagano znanje i novac i koje su, u smislu tehnologije, daleko ispred nas, a izvrsno su vertikalno integrirane u sistem velikih europskih klaonica.

Stoga bi, po mišljenju stručnjaka Smartera, orijentacija na proizvodnju visokokvalitetnog svinjskog mesa određene genetike i dužine tova, koje bi imalo određene realne kvalitativne prednosti, bio jedan od izlaza za rast dodane vrijednosti. Proizvodnja svinja na bazi domaće hrane, kojoj se zna podrijetlo i način proizvodnje, gdje svaka životinja ima jasan i detaljan trag sljedivosti, što samoj preradi osigurava sigurnost, ali i svježinu, elementi su kvalitete koju treba isticati kao dodanu vrijednost domaće proizvodnje, pokazuje Smarterova analiza sektora mesa.
Kada bi se Hrvatska odredila za tov NON-GMO sojinom sačmom, mogla bi jasno komunicirati ovu prednost i očekivati veću vrijednost na tržištu mesa za svoje proizvode. Poglavito bi proizvodnja prerađevina, temeljena na ovaj način proizvedenoj svinjetini, trebala imati kvalitativnu, vrijednosnu, odnosno cjenovnu prednost.

U strategiji proizvodnje mesa to znači da bi svaka kila domaćeg mesa trebala dolaziti na tržište uz određenu marketinšku poruku i podršku, odnosno brend, čiji bi razvoj poticala i financirala država, a promocija i prodaja prerađevina (posebno tradicionalnih proizvoda), morala bi biti poticana i stimulirana kroz različite oblike ulaganja u njihovu promociju i tržišnu penetraciju. Morali bi u cjelini sagledati lanac „Od polja do stola“ u proizvodnji mesa, te stimulirati domaće klaonice i prerađivače na proizvodnju i preradu domaće sirovine.

„Samo tako moguće je dugoročno ostvariti veću dodanu vrijednost u cijelom lancu, od proizvodnje stočne hrane, pa do gotovog proizvoda na tanjuru domaćeg potrošača. Posebno bi brendiranje određenih mesnih proizvoda, karakterističnih za pojedine hrvatske regije, moralo biti dio cjelovite kampanje i u turističkoj promociji Hrvatske. Kvaliteta mesa koje Hrvatska može proizvesti, s obzirom na prirodne resurse, može imati objektivno razlikovnu dodanu vrijednost u odnosu na jeftino meso industrijskih farmi iz Zapadne Europe, naglašavaju u Smarteru.

Smarterovi stručnjaci također smatraju kako je u sektoru proizvodnje junadi daleko lakše brendirati hrvatski „Baby beef“, a kroz Odbor za marketing pri Ministarstvu poljoprivrede potrebno je donijeti strateški plan marketinških nastupa na ciljanim tržištima, dok je kroz gospodarsku diplomaciju potrebno osigurati kontinuirani i ravnopravni tretman naših proizvođača na izvoznim tržištima, te u dobroj direktnoj komunikaciji rješavati kratkoročno moguće probleme na pojedinim izvoznim tržištima.

Stručnjaci Smartera smatraju kako je potrebno predvidjeti potpore u lancu vrijednosti proizvodnje junadi, od prelaska na proizvodnju domaće teladi za tov, ulaganja u razvoj genetike, brendiranja takvog proizvoda, te ulaganja u promociju koje će poticati potrošnju visokokvalitetne domaće junetine. Dugoročno je sigurno izazov nadomjestiti razliku u cijeni koštanja proizvodnje, na jedan i drugi način, no sada je prilika da se donesu i predvide strateški planovi i mjere za svaki od sektora proizvodnje mesa posebno.

„Samo na ovaj način stvorit ćemo proizvodnju mesa koja će biti otpornija na velike oscilacije i udare koji će uvijek dolaziti s globalnog tržišta, smanjiti cikličnost proizvodnje, pa i postupno gašenje proizvodnje i izlazak farmera iz pojedinih proizvodnji“, zaključak je analize.

Globalna kretanja na tržištu mesa

Najveći svjetski uvoznik mesa – Kina - pojavom pandemije zabranila je proslavu Lunarne Nove godine i time je direktno utjecala na porast zaliha smrznutog mesa u svojim hladnjačama, koje je već bilo pripremljeno za ovaj događaj. Istovremeno, na svim velikim tržištima, zbog lockdowna i posljedično, smanjene potrošnje u HoReCa kanalu, kao i kasnijeg porasta nezaposlenosti i smanjenja kupovne moći, došlo je do ukupnog pada potražnje za mesom, što je jedan od direktnih uzroka pada cijena. Poglavito je pala prodaja premium komada mesa (zbog zatvaranja restorana, itd.).

Nešto povećana prodaja u retail kanalu nije uspjela nadomjestiti pad potrošnje u HoReCa kanalu, posebno u zemljama s izrazitim udjelom turizma u potrošnji. Na cijene mesa negativan efekt imali su logistički i transportni problemi uzrokovani Covidom. Zbog svih ovih razloga su i projekcije FAO-a za potražnju za mesom u 2020. godini negativne.

Tako se predviđa da će ukupna globalna potrošnja mesa pasti na 333 milijuna tona, što je 1,9% manje od potrošnje u 2019. godini. Najveći pad globalne potrošnje predviđa se upravo u potrošnji svinjskog mesa (uzrokovanog u određenoj mjeri i prisutnošću svinjske gripe u određenim regijama), ali i junećeg mesa, prvenstveno u SAD-u i u Australiji.

Jedino su u sektoru potrošnje piletine globalna predviđanja pozitivna, te se očekuje i rast proizvodnje piletine od 2,4% u odnosu na 2019. godinu.

Glavni pokretač potražnje na globalnom tržištu i dalje je Kina, te se zbog novih sporazuma o trgovini s Kinom predviđa rast globalne trgovine mesom od 2,4%, što je, iako rast, značajno usporen u odnosu na isti pokazatelj iz 2019. godine, gdje je zabilježen rast od čak 6,8%. Nadalje, najvažniji pokretač rasta trgovine mesa i dalje je potrošnja svinjskog mesa.

Tagovi: proizvodnja mesa, meso, junetina, piletina, Croatiastočar, SMARTER, cijene mesa
PROČITAJ I OVO
Otkazana većina najvažnijih europskih božićnih sajmova
BEZ SLAVLJA
Otkazana većina najvažnijih europskih božićnih sajmova
BERLIN - Svijet je ove godine sve podredio borbi protiv koronavirusa. Zemlje pokušavaju zaustaviti pandemiju raznim mjerama koje ometaju život i slobode ljudi. Virus još ne pokazuje znakove smirivanja, stoga se zemlje i gradovi već pripremaju za drugačiju sezonu praznika u prosincu.
Zagrebačka burza: Snažan rast tjednog prometa, HT u fokusu
TJEDNI PREGLED ZSE
Zagrebačka burza: Snažan rast tjednog prometa, HT u fokusu
ZAGREB - Vrhunac sezone objava devetomjesečnih poslovnih rezultata vratio je živost na Zagrebačku burzu.
Urbana revitalizacija: Split bi mogao postati nova Barcelona
PROJEKTI
Urbana revitalizacija: Split bi mogao postati nova Barcelona
ZAGREB - Pandemija koronavirusa osobito je teško pogodila svjetsku turističku industriju. COVID-19 promijenit će turizam, ali neće ga zaustaviti.
Norveški stabilizacijski fond teško pronalazi zelene projekte
PROJEKTI
Norveški stabilizacijski fond teško pronalazi zelene projekte
OSLO - Norveški stabilizacijski fond ima problema s pronalaženjem projekata vezanih uz obnovljive izvore energije koji nisu uvršten u burzovni kotaciju, a želio bi u njih investirati, rekao je novi izvršni direktor fonda Nicolai Tangen.
WHO: Testovi na koronavirus trebaju imati veću ulogu u međunarodnom prometu
STAVOVI
WHO: Testovi na koronavirus trebaju imati veću ulogu u međunarodnom prometu
ŽENEVA - Testovi na koronavirus u međunarodnom prometu bi se trebali koristiti češće od karanena, rekao je u petak čelnik odbora za izvanredne situacije WHO-a Didier Houssin.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE