Kinesko Ministarstvo trgovine i Carinska uprava izjavili su da zabrana stupa na snagu odmah, pozivajući se na odredbe Zakona o vanjskoj trgovini. Iako je objava bila kratka, njezine posljedice mogle bi biti značajne za globalne lance opskrbe.
Od početka rata u Iranu krajem veljače, tržište helija je pod intenzivnim pritiskom. Poremećaji u transportu i opskrbi doveli su do primjetnog porasta cijena, dok su mnoge tvrtke počele upozoravati na nestašice.
Helij igra nezamjenjivu ulogu u proizvodnji modernih mikročipova, bez kojih nije moguće funkcioniranje računalne industrije, pametnih telefona, automobila, telekomunikacijske opreme i sustava umjetne inteligencije. Istovremeno, ovaj plin je neophodan i u zdravstvu, gdje se koristi za hlađenje uređaja za magnetsku rezonancu.
Iako je drugo najveće gospodarstvo na svijetu, Kina proizvodi samo oko 15 posto vlastitih potreba za helijem. Većinu uvozi iz Katara, koji ima otprilike trećinu svjetskih rezervi ovog dragocjenog plina. Upravo zbog neizvjesnosti na globalnom tržištu, Peking je procijenio da je prioritet osigurati dovoljne količine za vlastitu industriju.
Prema analitičarima, ova mjera prvenstveno ima ekonomsku, a ne političku pozadinu. Ograničena ponuda i rastuća potražnja prisilile su kineske vlasti da osiguraju nesmetanu opskrbu domaćih tvornica koje proizvode poluvodiče i razvijaju sustave umjetne inteligencije.
Odluka dolazi u vrijeme kada se tehnološka konkurencija između Kine i Sjedinjenih Američkih Država dodatno zaoštrava. Kako obje sile ulažu milijarde dolara u razvoj vlastite proizvodnje čipova, svaki poremećaj u opskrbi strateškim sirovinama poprima daleko veći značaj nego prije.
Novi potez Pekinga još jednom pokazuje kako su geopolitičke krize i visoke tehnologije danas međusobno povezane. Jedna odluka o ograničavanju izvoza sirovine može utjecati na cijeli proizvodni lanac - od tvornica čipova do medicinskih uređaja i vrhunskih sustava umjetne inteligencije diljem svijeta.
