Kina drži sve manju količinu američkih obveznica

Udio sada iznosi samo dva posto, što je najniži udio od 2001. To je 12 postotnih bodova manje nego na vrhuncu 2011., kada je Kina držala oko 1,3 bilijuna dolara američkih državnih obveznica (a sada otprilike upola manje).

Pritisak na potražnju

Ukratko, Kina sve više smanjuje svoju izloženost američkom državnom dugu, što znači dodatni strukturni pritisak na potražnju za američkim državnim obveznicama. Očekuje se da će se trend dedolarizacije nastaviti.

I neki drugi veliki igrači pripremaju se na sličan potez. Upravitelj norveškog državnog fonda od 2,3 bilijuna dolara predložio je remont svog portfelja državnih obveznica koji bi mogao dovesti do smanjenja udjela u američkim državnim obveznicama za oko 80 milijardi dolara, budući da se oslanja na druge vrste duga kako bi pokušao povećati prinose. Norges Bank Investment Management u pismu upućenom ministarstvu financija u utorak je izjavio da preporučuje smanjenje udjela državnog duga u referentnom indeksu obveznica fonda sa 70 posto na 50 posto.

Bessentove intervencije

Prijedlozi bi smanjili globalnu alokaciju fonda u državne obveznice za oko 106 milijardi dolara, prema procjenama FT-a, a većina ovog smanjenja doći će u državne obveznice. Nešto manje od 26 posto ukupnog fonda uloženo je u fiksni dohodak.

Prijedlog dolazi usred rastuće zabrinutosti zbog rastuće razine državnog duga i globalne rasprodaje obveznica ove godine, dok američki rat s Iranom potiče strahove od inflacije. Ministar financija Scott Bessent više je puta intervenirao na tržištu državnih obveznica ovog ljeta, ali prinosi su i dalje na višegodišnjim maksimumima.

Manja alokacija državne blagajne za norveški Vladin mirovinski fond Global bila bi kompenzirana kupnjom rizičnijih proizvoda s fiksnim prihodom, posebno duga poput hipotekarnih vrijednosnih papira.