S podizanjem svijesti da se na tržištu nalazi sve veći broj patvorina hrane, kao i hrane s upitnim geografskim porijeklom, raste potreba za konzumiranjem domaće, provjerene i kvalitetne hrane sa kratkim opskrbnim lancima. Upravo u osnovanom Centru za sigurnost i kvalitetu hrane mogu se provjeriti, kako sigurnost i kvaliteta hrane, tako i izvornost i zemljopisno porijeklo.
Trenutne mogućnosti za otkrivanje patvorenosti hrane u Hrvatskoj pojasnili su doc. dr. sc. Zdravko Barać, pomoćnik ministrice poljoprivrede Republike Hrvatske, Davor Pašalić, dipl. vet. med. iz Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu (HAPIH), prof. dr. sc. Dragan Bubalo, s Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te dr. sc. Dario Lasić, dipl. ing., voditelj Laboratorija za kemijske analize hrane i dr. sc. Barbara Stjepanović, dipl. ing. iz Nastavnog zavoda za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“. Voditeljica Okruglog stola bila je prof. dr. sc. Jasna Bošnir, dipl. ing., voditeljica Odjela za zdravstvenu ispravnost i kvalitetu hrane i predmeta opće uporabe, Referentnog centra Ministarstva zdravstva za analize zdravstvene ispravnosti hrane, NZZJZ „Dr. Andrija Štampar“.
Budući da se na tržištu često susrećemo s proizvodima upitne kvalitete i porijekla, tema Okruglog stola je od velikog interesa, kako za znanstvenu zajednicu u smislu razvoja analitičkih metoda, tako i za same potrošače zbog zaštite njihova zdravlja i što kvalitetnije prehrane. Upravo iz tog razloga se provodi projekt “Centar za sigurnost i kvalitetu hrane”, koji je prošao polovicu svoje provedbe, a u potpunosti se provodi u skladu za zadanim ciljevima. Opremljen je svom predviđenom analitičkom opremom koja se nalazi u punom pogonu te se njome određuju sve zahtjevne analitičke metode, neophodne za kreiranje izotopne karte Hrvatske, kao jednog od najvažnijih znanstvenih ciljeva ovoga projekta.
Tijekom rasprave istaknuto je kako proizvođači hrane u Hrvatskoj mogu svoje proizvode dobrovoljno označiti oznakama izvornosti i zemljopisnog porijekla, Izvorno hrvatsko, Hrana sa hrvatskih farmi i polja, Hrvatski otočni proizvodi i sl., ukoliko udovolje propisanim uvjetima, što predstavlja vrlo važnu informaciju potrošačima i daje dodatnu sigurnost za konzumaciju iste. Navedene oznake proizvođači dobivaju na temelju provjerene sljedivosti proizvodnje, prerade i pakiranja, ali nisu znanstveno potvrđene. Dodatnu znanstvenu potvrdu dobit će kroz aktivnosti ovog Projekta.
Na Okruglom su stolu stručnjaci zaključili da se, u kategoriji hrane koja se najviše patvori, nalaze med, maslinovo ulje, riba, začini, kava, mlijeko i druge vrste namirnica koje uobičajeno koristimo u svakodnevnoj prehrani. Pritom je važno istaknuti kako se najčešći oblik patvorenja hrane temelji na zamjeni pojedinih sastojaka hrane manje kvalitetnim i jeftinijim sastojcima, koji u pravilu nisu štetni za zdravlje ljudi, ali stvaraju zabludu kod potrošača i pripadaju u proizvode lošije kvalitete.
Kako bi Centar za sigurnost i kvalitetu mogao pratiti neprestani trend novih načina patvorenja hrane, u svrhu zaštite zdravlja ljudi neophodno je razvijati nove metode, uz uporabu suvremene analitičke opreme, koja će biti u mogućnosti odgovoriti na sve buduće izazove sigurnosti hrane od polja do stola.
