Kako će izgledati ovogodišnja ljetna turistička sezona?

Cijene kerozina više su nego udvostručene otkako su SAD i Izrael u veljači prvi put napali Iran. Razlog: i Iran i SAD su u različitim trenucima blokirali Hormuški tjesnac, ključni morski put za petinu svjetskih tankera s naftom i plinom.

Marina Efthymiou, profesorica upravljanja u zrakoplovstvu na Sveučilištu u Dublinu, u razgovoru za DW kaže da su cijene kerozina u Europi porasle s oko 68,27 eura po barelu u veljači na 153,84 eura krajem travnja, prema podacima Međunarodne udruge za zračni prijevoz.

„Ako cijene goriva, koje čine između 25% i 50% ukupnih troškova poslovanja zrakoplovnih kompanija, ostanu visoke, a kompanije nisu osigurale zaštitu od rasta cijena, mogle bi bankrotirati“, kaže.

Osim vrtoglavog porasta cijena, uskoro se očekuje i nestašica kerozina. Prije dva tjedna, čelnik Međunarodne agencije za energiju upozorio je da Europa ima još oko šest tjedana zaliha kerozina.

Europa u prosjeku troši oko 1,6 milijuna barela kerozina dnevno, a iz domaćih izvora pribavlja 1,1 milijun barela. Velik dio preostalih 500.000 barela dolazio je s Bliskog istoka preko Hormuškog tjesnaca, koji je sada gotovo neprohodan.

Letovi već poskupljuju

Neke zrakoplovne kompanije već prebacuju ovaj porast cijena na potrošače. Air France-KLM je navodno uveo dodatnu naknadu od 100 eura za međukontinentalne letove, dok je Lufthansa 22. travnja objavila kako će u idućih šest mjeseci ukinuti 20.000 kratkih letova. Scandinavian Airlines otkazat će oko 1.000 letova.

„Prisiljeni smo to učiniti, jer bismo inače u roku od nekoliko mjeseci bankrotirali“, rekao je Sebastien Justum, viši potpredsjednik Air France-KLM-a, na nedavnom sastanku u Europskom parlamentu.

Cijene avionskih karata porasle su za 24% tijekom godine, prema nedavnom izvješću savjetodavne tvrtke Teneo.

Andrew Charlton, direktor konzultantske tvrtke Aviation Advocacy, rekao je da su zalihe goriva trenutno dovoljne, ali da postoji velika nesigurnost.

„Ta nesigurnost i dodatni troškovi održavanja punih spremnika čine karte skupljima za putnike“, rekao je za DW. „Putnike očekuje manji broj mjesta u zrakoplovima i manje povoljnih ponuda na tržištu."

Što očekuje zrakoplovna industrija?

Airlines for Europe (A4E), udruga 16 europskih zračnih prijevoznika koja, prema vlastitim navodima, predstavlja 80% europskog zračnog prometa, pozvala je EU da hitno poduzme mjere kako bi se ublažio utjecaj rata u Iranu.

A4E je zatražio od EU-a da ublaži obveze iz zakonodavstva protiv pretakanja goriva, koje zahtijeva da letovi unutar Unije toče 90% potrebnog goriva unutar bloka. Takvi su zakoni doneseni kako bi se obeshrabrilo zrakoplovne kompanije da kupuju jeftinije gorivo u zemljama s nižim ekološkim standardima.

Također je zatražila od EU-a da privremeno suspendira sustav trgovanja emisijama, koji obvezuje zrakoplovne kompanije u EU na plaćanje emisija ugljika.

„To su privremene mjere kako bismo prebrodili trenutačnu situaciju, uz dugoročno planiranje za budućnost,“ rekla je Ourania Georgoutsakou, izvršna direktorica A4E, u priopćenju.

Airports Council International (ACI), koji govori za svjetske zračne luke, pozvao je na uvoz iz alternativnih izvora, zajedničku nabavu među državama članicama EU-a i veću koordinaciju.

„Trenutne cijene kerozina i mogućnost novog vala krize troškova života znače da će mnoge regionalne zračne luke diljem našeg kontinenta vjerojatno biti suočene s istodobnim udarima na strani ponude i potražnje,“ rekao je Olivier Jankovec, glavni direktor ACI Europe, u priopćenju od 28. travnja. „Za njih je ovo ništa manje nego egzistencijalna prijetnja.“

Jankovec je, međutim, dodao da se zračne luke u Europi još uvijek ne suočavaju s nedostatkom goriva.

Europska komisija naglašava važnost koordinacije unutar bloka

„U samo 60 dana sukoba, naš račun za uvoz fosilnih goriva povećao se za više od 27 milijardi eura,“ rekla je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen obraćajući se članovima Europskog parlamenta u srijedu.

Naglasila je i važnost povećane koordinacije među državama članicama EU-a.

„Predlažemo snažniju koordinaciju, ne samo u punjenju nacionalnih skladišta plina, već i kada je riječ o zalihama goriva — posebno kerozina i dizela," rekla je von der Leyen.

Prošli tjedan Europska je komisija pokrenula svoj plan AccelerateEU, koji uključuje praćenje zaliha kerozina i koordinaciju opskrbe zrakoplovnih kompanija i zračnih luka diljem bloka.

Charlton iz Aviation Advocacy kaže kako je paneuropski „nadzorni sustav goriva" za definiranje dostupnih zaliha i optimizaciju distribucije „operativan“ i „vrijedan pohvale“.

Drugi su rekli da nadzor i koordinacija na razini EU mogu ublažiti učinak moguće nestašice zaliha, ali da to možda neće biti dovoljno ako kriza potraje.

„To može spriječiti da nestašica na nacionalnoj razini preraste u paniku na razini cijelog kontinenta, ali ne može stvoriti gorivo koje ne postoji,“ rekla je Efthymiou, profesorica sa sveučilišta u Dublinu.

Izvoznici rafiniranog kerozina također shvaćaju da imaju robu koja je sve oskudnija.

„Veći dio svjetskog kerozina rafinira se u Aziji — Južna Koreja je broj 1 izvoznik — ali azijske zemlje počinju ograničavati izvoz jer i njihova sirova nafta dolazi s Bliskog istoka,“ rekla je Efthymiou.

Unatoč tome, EU nastoji stvoriti povjerenje u to da je sposobna upravljati mogućim nestašicama kerozina i potiče ljude na putovanje.

„Iako se moramo pripremiti za najgori mogući scenarij, također se moramo suzdržati od slanja pretjerano negativnih i alarmantnih poruka koje stvaraju zabunu ili čak paniku među putnicima,“ kaže Apostolos Tzitzikostas, povjerenik EU-a za održivi promet i turizam. „Činimo sve što možemo kako bismo predvidjeli i ublažili učinke ove vrlo teške situacije.“

No dodao je i da „ako naši građani ili potencijalni turisti iz trećih zemalja ne budu imali dovoljno povjerenja za rezervaciju karata za odmore, kriza će nas pogoditi prije nego što mislimo.“