Kako će ekonomska kretanja u EU utjecati na balkansko tržište turizma u naredne tri godine?

Dok inflacija u EU opada, a plate realno rastu, pa raste i potražnja za putovanjima, izvjestan je i efekat na konkurentnost cjenovnih destinacija u regionu.

U naredne tri godine, države poput Srbije, Hrvatske, Crne Gore i Sjeverne Makedonije može očekivati ne samo stabilan priljev turista, već i priliku za diverzifikaciju ponude, ali i rizike ukoliko se ne investiraju u infrastrukturu i kvalitet usluga.

U tekstu se bavimo predviđanjima ekonomskih trendova u EU, njihovim efektom na balkanski turizam i načinima na koje region može profitirati ili trpjeti posljedice.

EU usporava, ali turizam ostaje stabilan

Ekspanzija EU ekonomije se usporava – prema proljetnoj prognozi Komisije, realni rast BDP-a u EU iznosit će oko 1,1 % u 2025. godini i blago ubrzanje na 1,5 % u 2026. godini. Usljed sporijeg rasta, domaća potrošnja prelazi u fazu konzervativnijeg trošenja, što može značiti manje luksuznih putovanja.

Ipak, turizam ostaje izuzetak – Travel & Tourism sektor učestvuje sa ozbiljnih 10,5 % u EU BDP-u u 2025. godini, a prognoze kažu da će se doprinos povećati na skoro 11 % zahvaljujući rastu domaće i međunarodne potrošnje.Ovi podaci govore da će potražnja putovanja ostati prisutna uprkos opštim ekonomskim uslovima.

Za balkanske zemlje, prosječne cijene turističkih aranžmana i dalje su niže nego u većini EU destinacija, što im daje komparativnu prednost. Antalija kao all inclusive destinacija često je u fokusu i to sasvim opravdano, ali raste interes ka srednje luksuznom turizmu u Srbiji, Crnoj Gori, Hrvatskoj i Albaniji.

Region bi mogao privući i putnike koji traže kvalitetnu, a pristupačnu ponudu – što treba strateški da iskoristite. Investicije u ekskluzivne smještajne kapacitete, wellness, gastronomiju i kulturne tzv. "boutique" turističke okvire postaju sve važnije.

Balkanski rast zaostaje, ali turizam ubrzava

Ekspanzija Zapadnog Balkana prema prognozama Svetske banke iznosiće 3,2 % u 2025. i 3,5 % u 2026. godini. Iako je to manje od prosjeka EU, to je ispod očekivanja u pogledu konvergencije ekonomija. Međutim, jedan od rastućih sektora u regionu jeste upravo turizam, koji bilježi veće stope rasta nego ostatak ekonomije – i to kroz inkorporiranje digitalnih rješenja, marketinga i ekoloških standarda.

Na primjer, Kosovo je u 2023. zabilježilo porast noćenja stranaca za čak 37 % – sa 544.700 na 746.500. U Srbiji, broj gostiju iz Turske, Rusije i drugih zemalja regiona konstantno raste. U Hrvatskoj, turizam čini između 10 i 15 % BDP-a. Dakle, dok regionalne privrede bilježe umjereni rast, turizam se pokazuje kao snažan motor razvoja – ukazujući na potrebu za dodatnim investiranjem u ovaj sektor.

Usaglašavanje standarda i kvalitetna komunikacija prema EU tržištu, kroz akreditacije, zelene sertifikate, i digitalni marketing predstavljaju ključ za budući uspjeh. Prednosti nisu samo ekonomske, već i socijalne, a to se ogleda kroz zapošljavanje i razvoj ruralnih sredina.

Troškovni pritisak i tečaj eura

Privatna potrošnja u EU ostaje piramidalni stepen ekonomskog upravljanja – nakon značajnog rasta u 2024, očekuje se očuvanje korektne kupovne moći potrošača. Ipak, energentska kriza, rat u Ukrajini i restrikcije u trgovini donose troškovne izazove i usporavanje investicija.

Za region, kurs evra i dinara ili kune predstavlja važan faktor cijene aranžmana. Kada evro poskupljuje u odnosu na dinar, region postaje relativno jeftiniji za putnike iz EU. Sa druge strane, rast troškova u regionu – zbog transportnih troškova i energenata – može smanjiti konkurentnost.

Dakle, fleksibilni cjenovni modeli, dinamičko formiranje cijena i fokus na ekološki prihvatljive investicije su presudni za održavanje privlačnosti i profitabilnosti.

Veća kupovna moć u EU vodi i rastu potražnje za „premium“, doživljajnim turizmom – a regionalno tržište mora da odgovori putem inovacija i ulaganja u kvalitetnu destinacijsku ponudu.

Mogući scenariji do 2028. godine

Ako EU održi stabilan rast i inflacija se drži pod kontrolom, balkansko tržište turizma može računati na godišnji priljev povećan za 5–7 %. Uvođenje novih linija, investicije u infrastrukturu i promocija out‑of‑EU destinacija (zeleni turizam, zdravstveni turizam) mogu dovesti do dvocifrenih inflacija u broju noćenja u ključnim destinacijama (Crna Gora, Hrvatska, Srbija).

Međutim, u alternatnom scenariju – s poremećajem u globalnoj trgovini ili drugim energetskim šokovima – rast bi mogao biti zaustavljen između 2–3 %. Bez investiranja u uslugu i održivost, region bi rizikovao da se „spusti na standard“ poput konkurentne Turske, Grčke ili čak Egipta.

Rizici se javljaju tamo gdje nema dugoročnog planiranja, diverzifikacije i digitalizacije. Regionalni turizam mora raditi na više frontova – od marketinga, infrastrukture, do standarda usluge i zelene tranzicije – kako bi dobio potencijalni „boost“ iz EU prilika.

Ekonomska kretanja u EU u naredne tri godine donose ravniotežu izazova i prilika za balkanski turizam. S jedne strane, ostvaren rast ukupne potražnje i raspoloživog prihoda turist zakona predstavlja šansu za značajan impuls u destinacijama Južnog i Zapadnog Balkana. Sa druge strane, usporavanje globalne trgovine, energetska volatilnost i troškovni pritisak nameću potrebu za pametnim upravljanjem.