Istraživanje: Građani sve više izdvajaju za štednju i ulaganja

Istodobno, trećina ispitanika kaže da je financijska situacija njihova kućanstva danas bolja nego prije godinu dana, dok njih 38% očekuje dodatno poboljšanje u sljedećih 12 mjeseci. Iako su troškovi i dalje pod pritiskom inflacije i šire gospodarske neizvjesnosti, rezultati pokazuju i sve izraženiju prilagodbu kućnih budžeta te rast izdvajanja za štednju i ulaganja.

Rastu prihodi, ali i potreba za opreznijim planiranjem

Istraživanje pokazuje da su kućanstva i dalje pod snažnim troškovnim pritiskom: čak 81% ispitanika navodi da su im tržišni poremećaji, inflacija i energetska kriza povećali mjesečnu potrošnju kućanstva. Pritom 34% kaže da su im troškovi znatno veći, a 47% da su malo veći. Za 17% su troškovi ostali isti u odnosu na prošlu godinu, dok 2% kaže da troši manje.

Razlike među dobnim skupinama jasno se vide u visini raspoloživih mjesečnih sredstava i ukupne potrošnje. Građani od 18 do 29 godina raspolažu s prosječno 976 eura mjesečno, ispitanici od 30 do 39 godina s 1.421 eurom, oni od 40 do 49 godina s 1.510 eura, a građani od 50 do 55 godina s 1.524 eura.

Prosječna ukupna mjesečna potrošnja1 iznosi 976 eura, a najveću imaju ispitanici od 50 do 55 godina, 1.186 eura, dok mladi od 18 do 29 godina troše prosječno 744 eura.

Najviše se troši na hranu i piće, a najviše rastu štednja i ulaganja

Najveći dio osobnih prihoda građani i dalje izdvajaju za hranu i piće – u prosjeku 185 eura mjesečno, što čini oko 19% ukupnih troškova. Slijede odjeća i obuća sa 160 eura, štednja i ulaganja sa 114 eura te kreditne obveze s 91 eurom mjesečno. I dok se potrošnja na hranu i piće zadržala na razini prošle godine, najveći relativni rast bilježe štednja i ulaganja, za 37%. Snažno su porasla i izdvajanja za elektroničke uređaje i tehnologiju, za 34%, osobnu njegu, za 31%, te odjeću i obuću, za 29%, što pokazuje da građani, uz osnovne troškove, sve više novca usmjeravaju i na kvalitetu života, osobni razvoj i financijsku sigurnost.

Pritom je posebno zanimljivo da najveći rast izdvajanja za štednju i ulaganja dolazi iz mlađih dobnih skupina. Kod građana od 18 do 29 godina ta je kategorija porasla za 46%, a kod onih od 30 do 39 godina za 52% u odnosu na prošlu godinu.

Među mladima od 18 do 29 godina najviše su porasla izdvajanja za prijevoz, za 72%, te za elektroničke uređaje i tehnologiju, za 55% u odnosu na prošlu godinu. Građani od 30 do 39 godina najviše su povećali izdvajanja za štednju i ulaganja, za 52%, te za odjeću i obuću, za 39%, dok su ispitanici od 40 do 49 godina najveći rast zabilježili u kategorijama edukacije i obrazovanja, za 52%, te elektroničkih uređaja i tehnologije, za 42%.

Mladi više izdvajaju za stil života i tehnologiju, stariji za osnovne troškove i obveze

Kada se pogleda struktura troškova, vidljivo je da mlađi veći dio svojih prihoda od prosjeka usmjeravaju na odjeću i obuću, edukaciju te elektroničke uređaje i tehnologiju. Građani od 18 do 29 godina tako na odjeću i obuću izdvajaju 20% ukupnih troškova, dok na elektroničke uređaje i tehnologiju izdvajaju 8%, što je iznad prosjeka ukupnog uzorka. Istodobno, na hranu i piće troše 11% budžeta, osjetno manje od ukupnog prosjeka.

S druge strane, građani od 50 do 55 godina najveći dio budžeta usmjeravaju na osnovne životne troškove i financijske obveze. Na hranu i piće otpada čak 28% njihove ukupne mjesečne potrošnje, što je znatno iznad prosjeka, dok na kreditne obveze izdvajaju 11%. U toj dobnoj skupini se manje od prosjeka troši na odjeću i obuću, osobnu njegu te elektroničke uređaje i tehnologiju.

Najmlađi imaju najmanje, ali pokazuju najveći optimizam

Iako raspolažu s najmanje novca, upravo mladi češće od ostalih kažu da je financijska situacija njihova kućanstva danas bolja nego lani – njih 42%, što ih čini najoptimističnijom skupinom u istraživanju. Istodobno, gotovo petina građana od 18 do 29 godina navodi da uopće nema vlastita raspoloživa sredstva na mjesečnoj razini.

„Ovogodišnji nalazi potvrđuju da se mijenjaju i prioriteti građana i obrasci potrošnje, a to je važna poruka za cijelo tržište. Kada potrošači pažljivije biraju kako i na što troše, još više dolaze do izražaja sigurnost, jednostavnost i kvaliteta korisničkog iskustva. Mastercard zato kroz inovacije i partnerstva radi na tome da plaćanja budu što jednostavnija i pouzdanija za građane, ali i da trgovcima i malim poduzetnicima pomognu bolje odgovoriti na nova očekivanja potrošača“, izjavila je Gea Kariž, direktorica Mastercarda u Hrvatskoj.