Inflacijski pritisci popuštaju, ali cijene hrane ostaju ozbiljan problem

Inflacija u eurozoni usporava, unatoč očekivanjima da će viši troškovi energije i gnojiva nakon rata s Iranom potaknuti rast cijena.

Međutim, ekonomisti Oxford Economicsa i Deutsche Banka očekuju da će inflacija ponovno porasti sljedeće godine jer više cijene roba utječu na lanac opskrbe hranom, a ekstremni vremenski uvjeti ovog ljeta štete usjevima diljem Europe, prenosi Euronews.

Ekonomisti kažu da cijene hrane obično reagiraju sa zakašnjenjem jer veće troškove energije i gnojiva prvo apsorbiraju poljoprivrednici prije nego što se prenesu na prerađivače, veletrgovce i na kraju supermarkete.

Oxford Economics očekuje da će inflacija u eurozoni porasti na oko 3% u 2027., s 1,6% u lipnju ove godine.

Ekonomisti očekuju da će inflacija hrane ostati ispod prognoze ECB-a od 2,6% ove godine, tj. ispod 2% do kraja 2026. prije nego što poraste 2027.

“Nestašica gnojiva zbog blokade Hormuškog tjesnaca i naglog porasta cijena bila je manje ozbiljna nego što se očekivalo, ali će utjecati na prinose“, rekli su viši ekonomist Tomas Dvorak i glavni ekonomist Ricardo Amaro.

Ekonomisti Deutsche Banka otkrili su da bi, unatoč padu cijena nafte i gnojiva s najviših razina, šok na tržištu roba od ožujka do lipnja i dalje mogao podići cijene hrane za oko 1,3% u Ujedinjenom Kraljevstvu i 0,8% u eurozoni tijekom sljedeće godine. To bi ukupnoj inflaciji dodalo otprilike 0,1 do 0,15 postotnih bodova.

Oxford Economics procjenjuje da bi samo nedavni šok na tržištu roba mogao dodati oko 0,5 postotnih bodova inflaciji hrane u eurozoni tijekom sljedećih 12 mjeseci, pri čemu će neprerađena hrana vjerojatno biti pogođena prije nego prerađeni proizvodi.

Zbog poremećaja u opskrbi tijekom rata s Iranom, cijena međunarodne referentne sirove nafte Brent porasla je na 118 dolara po barelu prije nego što se nakon primirja vratile na oko 83 dolara po barelu.

Deutsche Bank očekuje postupan pad cijena tijekom sljedećih nekoliko mjeseci, na temelju tržišta terminskih ugovora. Međutim, obnovljeni sukob mogao bi promijeniti te izglede.

Istovremeno, jedno od najčešće korištenih dušičnih gnojiva, urea, također je zabilježilo nagli porast spot cijene na početku rata u Iranu prije nego što je pala. Te promjene još se nisu odrazile na cijene hrane.

Međutim, ekonomisti upozoravaju da su, iako su cijene nafte i gnojiva pale s najviših razina, obnovljene napetosti na Bliskom istoku ponovno potaknule porast cijena energije, povećavajući rizik od daljnjeg inflacijskog pritiska.

Veći troškovi energije i gnojiva utječu na cijene hrane na temelju dva faktora. Prvo, energija se koristi u cijelom lancu opskrbe hranom – od traktora i prijevoza do prerade, pakiranja i hlađenja – što proizvodnju čini skupljom. Drugo, cijene gnojiva rastu s troškovima prirodnog plina, što povećava troškove poljoprivrednika. Potrebno je vrijeme da se ti troškovi odraze na cijene hrane na policama supermarketa: cijene energije mogu utjecati na gnojivo u roku od nekoliko tjedana, ali manja upotreba gnojiva ili promjene u sadnji usjeva obično povećavaju cijene hrane tek nakon sljedeće žetve.

Trenutne cijene hrane

Prema prvoj procjeni Eurostata, inflacija hrane u eurozoni pala je s 2,5% na godišnjoj razini u prosincu 2025. na 1,6% u lipnju 2026. To je najniža vrijednost inflacije hrane od sredine 2021.

Niže cijene hrane podržala je snažna žetva žitarica 2025. i prevelika ponuda sirovog mlijeka, što je smanjilo cijene mliječnih proizvoda. Raniji globalni šokovi također su ublaženi, a cijene čokolade, kakaa i kave stabilizirale su se nakon naglog rasta 2025. U međuvremenu, cijene maslinovog ulja nastavljaju padati nakon rekordnih razina u 2022., dok su niži troškovi energije smanjili troškove prerade hrane.

Deutsche Bank također napominje da su mliječni proizvodi, šećer i slatkiši te kava najviše doprinosili inflaciji hrane u 2025., ali njihov doprinos je od tada opao. Cijene mesa, iako su se smanjile u odnosu na prošlogodišnji vrhunac, i dalje najviše doprinose inflaciji hrane.

Gotovo polovica prehrambenih artikala pojeftinila je u posljednja tri mjeseca, dok je samo oko 20% zabilježilo rast cijena iznad 2%, što ukazuje na slabu inflaciju hrane u nadolazećim mjesecima, prema Oxford Economicsu.

Globalnim cijenama hrane i gnojiva obično je potrebno oko godinu dana da stignu na police supermarketa. Zasad su se uglavnom stabilizirale, dok cijene na poljoprivrednim tržištima i veleprodajne cijene i dalje ukazuju na prigušenu inflaciju hrane.

Oxford Economics snizio je svoju prognozu inflacije hrane, alkohola i duhana na 2,1% u 2026. godini.

“Ali mislimo da će se inflacija cijena hrane i dalje ubrzavati, samo s duljim vremenskim pomakom nego što smo prethodno pretpostavljali“, navodi se u izvješću.

Oxford Economics očekuje ubrzanje rasta cijena hrane u 2027. godini jer se viši troškovi energije, prerade i pakiranja odražavaju na cijeli lanac opskrbe. Procjenjuje se da bi ti čimbenici mogli dodati 0,5 do 0,7 postotnih bodova inflaciji hrane, pri čemu će cijene neprerađene hrana vjerojatno porasti brže od prerađenih proizvoda.

Ovogodišnja ekstremna vrućina diljem kontinenta mogla bi imati još veći utjecaj.

“Mislimo da će ovogodišnji toplinski valovi biti jači pokretač rasta cijena hrane sljedeće godine nego rat“, kažu ekonomisti.

Ovogodišnji toplinski valovi i neuobičajeno topli, suhi uvjeti mogli bi imati veći utjecaj na cijene hrane od samog šoka na tržištu roba. Šteta na usjevima već se smatra neizbježnom, dok bi daljnji toplinski valovi mogli dodatno smanjiti urod, što bi moglo dovesti do porasta inflacije hrane u 2027. godini.

Snažna El Niño-južna oscilacija (ENSO) također bi mogla pojačati ekstremne vremenske uvjete, povećavajući rizik od daljnjih poremećaja.

“Nepovoljni utjecaj vremenskih uvjeta mogao bi se dodatno pojačati zbog posebno jakog El Niña ove godine. Procjenjujemo da će to sljedeće godine pridonijeti inflaciji hrane za do 1 postotni bod, a našu prognozu za 2027. podići ćemo na oko 3%“, rekli su iz Oxford Economicsa.

Predviđa se da će se očekivani skok cijena pojaviti u prvoj polovici 2027. prije nego što se postupno smiri u drugoj polovici godine.

Dugoročni troškovi

Oxford Economics poziva se na radni dokument ECB-a iz 2023. u kojem se navodi da rastuće temperature s vremenom i dalje povećavaju cijene hrane i ukupnu inflaciju, s najjačim utjecajem na hranu. Također se navodi da više temperature mogu nastaviti utjecati na inflaciju i do 12 mjeseci nakon početnog vremenskog šoka.

U radnom dokumentu ECB-a procjenjuje se da bi globalno zatopljenje do 2035. moglo povećati prosječnu godišnju inflaciju hrane u svijetu za 0,92 do 3,23 postotna boda, ovisno o klimatskom scenariju. Također je utvrđeno da je toplinski val u Europi 2022. povećao inflaciju hrane u Europi za 0,67 postotnih bodova, a inflaciju hrane u eurozoni za 0,78 postotnih bodova, s najvećim učincima u južnoj Europi.

No budući toplinski valovi mogli bi imati još veći utjecaj na cijene hrane. Uz kontinuirano zagrijavanje, očekuje se da će se inflacijski utjecaj ekstremnih ljeta povećati. ECB procjenjuje da bi, ako bi se toplinski val sličan onome iz 2022. dogodio u klimatskim uvjetima 2035., to povećalo inflaciju cijena hrane u Europi za oko jedan postotni bod, u usporedbi s 0,67 postotnih bodova danas.

Istraživači tvrde da kako se klima zagrijava, usjevi postaju osjetljiviji na toplinski stres, što znači da će isti toplinski val vjerojatno uzrokovati veće gubitke usjeva i jači pritisak na cijene hrane.