HUT: Dobiti iz 2021. i 2022. godine neće pokriti gubitak u pandemijskoj 2020.

Analiza Hrvatske udruge turizma (HUT) uključila je poslovne rezultate 21 domaće turističke kompanije koji su izlistane na Zagrebačkoj burzi, a kako je istaknuo direktor HUT-a Veljko Ostojić, turistička 2021. je bila relativno dobra, 2022. odlična, no ti rezultati neće biti dovoljni da pokriju gubitak iz 2020.

Naime, u toj pandemijskoj godini gubitak prije oporezivanja iznosio je 1,55 milijardi kuna, dok će dobit prije oporezivanja u 2021. i 2022. iznositi 1,24 milijarde kuna, pri čemu je procjena dobiti za cijelu ovu godinu donesena na temelju rezultata prvih devet mjeseci.

Ostojić je upozorio da rentabilnost turističkog sektora pada, a što onda smanjuje i mogućnosti investiranja, bez kojeg nema podizanja konkurentnosti.

Iako su domaće turističke kompanije u ovoj godini uspjele uhvatiti turistički promet iz rekordne 2019., rast poslovnih rashoda je u prvih devet mjeseci dvostruko nadmašio rast prihoda, što je dodatno smanjilo profitnu maržu u sektoru, istaknuli su iz HUT-a.

"Visok rast troškova rezultirao je time da većina standardnih financijskih pokazatelja turističkih kompanija ove godine ima negativan trend u odnosu i na 2021. i 2019. godinu", napomenuli su.

Poslovni prihodi su tako od siječnja do rujna 2022. rasli za 22 posto u odnosu na isto razdoblje 2019., no rashodi su, uvelike pod utjecajem inflacije, porasli za 41 posto. Pritom su troškovi sirovina i materijala porasli za 45 posto, a troškovi rada za 26 posto, pri čemu se potonje dominantno odnosi na rast plaća i ostalih primanja radnika.

Nadalje, bruto profitna marža koja je 2018. iznosila 13,5 posto u 2022. je gotovo prepolovljena, a prema procjeni na temelju rezultata za devet mjeseci za cijelu godinu će iznositi 7,6 posto.

Također, udio EBITDA-e u ukupnim prihodima u prvih devet ovogodišnjih mjeseci smanjen je u odnosu na prošlu godinu za osam postotnih bodova, s 50 na 42 posto.

Investicijski potencijal trenutno 35 mlrd kuna, no više prepreka za realizaciju

Ostojić je rekao da trenutni investicijski potencijal u hrvatski turizam, što uključuje projekte u raznim fazama pripremljenosti, doseže oko 35 milijardi kuna. No, više je prepreka, a osim smanjenih financijskih mogućnosti, tu je i neriješeno pitanje oko turističkog zemljišta, nedostatak kvalitetne radne snage, neizvjesnost oko novog zakona o pomorskom dobru, kao i pitanje cijena energenata, pri čemu je Ostojić dodao da je Vlada svojim jesenskim paketom u tom segmentu donijela pozitivne pomake.

No, u nadolazećem razdoblju, ako se ništa ne dogodi na tržištu po pitanju cijena energenata, neki hoteli će se prije vremena zatvoriti, neki neće raditi preko zime, a neki će se kasnije otvoriti iduće godine, napomenuo je.

Po pitanju radne snage, Ostojić smatra da još uvijek postoji dovoljno potencijala na domaćem tržištu rada i da njegovo aktiviranje treba biti prioritet.

Kada je riječ o najavljenom porezu na ekstra dobit, koji bi Vlada trebala donijeti do kraja ove godine, Ostojić je rekao da nema nikakvih informacija o tome porezu.

Ne očekuje da će kompanije iz turističkog sektora biti obuhvaćene tim porezom jer "za to nema razloga". "Činjenica da su prihodi sektora iz 2022. i 2021. značajno manji od gubitka iz 2020. govori o tome da ne možemo govoriti o nikakvom ekstra profitu", poručio je Ostojić.

Iznio je podatak da u Hrvatskoj u ovom trenutku ima oko 1,8 milijuna registriranih ležajeva, od čega tek 175 tisuća otpada na hotele. Takva struktura smještajnih kapaciteta generira više izazova i nije optimalna za hrvatski turizam u ovom trenutku, kao ni za njegovu budućnost, kazao je Ostojić.

Inače, u 2022. je zabilježeno jedan posto manje noćenja u ukupnim komercijalnim kapacitetima u odnosu na prvih devet mjeseci 2019. godine.

Pritom, hoteli su zabilježili 10,6 posto manje noćenja no u 2019., no zato su kao lideri tržišnog oporavka apostrofirani kampovi, u kojima je broj noćenja u odnosu na prvih devet mjeseci 2019. porastao za deset posto.

Ostojić je upozorio da je hrvatski turizam i dalje vrlo sezonalan, a ovogodišnji oporavak temelji se upravo na intenzivnom rastu potražnje u glavnoj ljetnoj turističkoj sezoni.