HUP: Obveza isticanja svih sidrenih cijena opterećuje poduzetnike

HUP stoga smatra da prije uvođenja takve obveze treba jasno procijeniti njezin stvarni trošak, provedivost i očekivani učinak na inflaciju i zaštitu potrošača.

Traži provedbu SME testa, odnosno provjeru učinka propisa na mala i srednja poduzeća kako bi se provjerilo hoće li nova pravila nerazmjerno opteretiti male i srednje tvrtke u odnosu na velike, te koliko će nova mjera poduzetnike koštati, koliko će administrativnog vremena zahtijevati te je li taj teret razmjeran koristima koje se od mjere očekuju.

SME test trebao bi pokazati je li opravdano da mali frizerski salon, servis, privatna ordinacija ili trgovina s nekoliko zaposlenih, ima praktički iste regulatorne zahtjeve kao veliki trgovački lanac i koliki su stvarni troškovi prilagodbe za njih.

Kao jedan od ključnih problema predloženog modela, poslodavci su naveli usporedbu današnje cijene s cijenom na jednom povijesnom datumu, bez prikaza promjena troškova koje su se u međuvremenu dogodile. Potrošač tako vidi razliku između dvije cijene, ali ne vidi eventualni rast nabavnih cijena, plaća, energije, najamnina, troškova financiranja i drugih ulaznih troškova poslovanja, kažu u HUP-u i tvrde da je takav prikaz posebno problematičan u uslužnim djelatnostima, u kojima velik dio cijene čini trošak rada.

Rast cijene usluge ne mora značiti i rast zarade poduzetnika, nego može biti posljedica povećanja troškova poslovanja, upozoravaju poslodavci.

Kratak rok za prilagodbu povećava rizik za poduzetnike

"Transparentnost cijena nije sporna i HUP je podržava. Međutim, transparentnost ne bi smjela postati sinonim za administrativno i tehnički zahtjevnu obvezu čiji troškovi i učinci prethodno nisu dovoljno procijenjeni. Posebno je važno voditi računa o mikro i malim poduzetnicima, koji nemaju vlastite IT i administrativne odjele te će velik dio prilagodbi morati provesti sami ili angažirati vanjske izvođače", poručili su iz HUP-a.

Napominju kako nova obveza u praksi ne znači samo dopisivanje još jednog podatka na postojeći cjenik već ovisno o djelatnosti može zahtijevati izmjene fizičkih cjenika i jelovnika, baza artikala, blagajničkih i ERP sustava, web trgovina, oglašavanja i drugih digitalnih rješenja.

Primjerice, restoran sa stotinjak stavki morao bi prilagoditi jelovnike, cjenike, internetsku stranicu i druge kanale na kojima prikazuje cijene, a mala trgovina s nekoliko tisuća artikala mogla bi biti suočena s velikim opsegom ručnih izmjena podataka i etiketa.

Posebno su zahtjevne, kažu, web trgovine, gdje promjena može podrazumijevati zahvate u bazama proizvoda, ERP-u i drugim poslovnim sustavima, razvoj i testiranje novih funkcionalnosti te angažman vanjskih IT izvođača.

Zaštita potrošača već postoji

Kratak rok za prilagodbu dodatno povećava rizik za poduzetnike, osobito ako prije početka primjene nisu dostupne potpuno jasne i pravodobne upute za različite djelatnosti i poslovne modele, kažu poslodavci.

HUP upozorava i da postojeći europski regulatorni okvir već poznaje instrument zaštite potrošača pri sniženjima kroz prikaz najniže cijene u prethodnom razdoblju.

Prema podacima HUP-a, nije pronađena usporediva opća praksa država članica EU koja bi trgovcima i pružateljima usluga nametala trajno prikazivanje dodatne cijene vezane uz jedan fiksni povijesni datum u opsegu kakav se predlaže u Hrvatskoj.

I iz Hrvatske obrtničke komore (HOK) nedavno su također poručili kako proširenje obveze isticanja sidrenih cijena za sve proizvode i usluge donosi nove obveze i troškove obrtnicima te su najavili kako će s Ministarstvom gospodarstva otvoriti pitanje što jednostavnije provedbe, jasnih uputa za pojedine djelatnosti te mogućih prilagodbi i izuzeća.

Vlada je 11. paketom mjera za zaštitu kućanstava i gospodarstva proširila obvezu isticanja "sidrenih" cijena za sve proizvode i usluge. Nova pravila stupaju na snagu 1. listopada, pri čemu će za proizvode i usluge koji dosad nisu bili obuhvaćeni tom obvezom sidrena biti cijena koja je vrijedila 10. rujna ove godine.