Hrvatske poslovne banke inače plivaju u novcu, s više od 82 milijarde kuna viška likvidnosti, koji drže na računima HNB-a. Dio tog viška posljedica je prilagođavanja hrvatskih regulatornih uvjeta onima u eurozoni, ali i bez toga u bankama se zadržava golem kapital jer su se i banke i klijenti opekli u protekloj financijskog krizi pa se opreznije ulazilo u dug.
Očekivano povećanje ključne eurske kamatne stope za 0,75 posto ovoga četvrtka već je ukalkulirano i u cijenu javnog duga europskih država, pa su ovaj ponedjeljak prinosi na hrvatske desetogodišnje obveznice bili 4,1 posto, talijanske 4,6 posto, slovenske 3,6 posto, slovačke 3,7 posto, a njemačke 2,4 posto! Države izvan eurozone prolaze još lošije pa su prinosi na mađarski javni dug gotovo 11 posto, poljski preko 8 posto, a nisko zadužene Češke 6 posto, piše Večernji list.
Razdoblje jeftinog novca je prošlo, a s njim opet u prvi plan dolazi snaga ekonomije, kvaliteta upravljanja državom, iznos javnog duga te deficita. Kamate koje pojedine države plaćaju na nova zaduženja i refinanciranje starih dugova od ove su jeseni goleme. Poljska se potkraj rujna zadužila od 7 do 8,5 posto, ovisno je li izdanje na pet ili deset godina.
Mađarska desetogodišnja obveznica otišla je krajem rujna uz 9,6 posto kamate, rumunjska četverogodišnja obveznica izdana je uz 8,5 posto, Češka se zadužila oko 5,1 posto, a Slovenija sredinom rujna za 3,3 posto... Hrvatska je svoju težinu posljednji put testirala u srpnju, i to na domaćem tržištu, gdje je na 10-godišnju obveznicu postigla kamatu od 3,375 posto. Tri mjeseca prije, u travnju, tri milijarde eura teška desetogodišnja obveznica prošla je uz 2,95 posto, a još na proljeće prošle godine hvalili smo se rekordno jeftinim zaduženjem od 1,1 posto. Da se ministar financija Marko Primorac zadužuje ovaj tjedan, morao bi potpisati barem 4,1 posto!
Tek iz ove perspektive postaje jasnije zašto je smanjenje javnog duga, pa i deficita, dobilo na važnosti te da se novac koji je preko bolje naplate PDV-a neplanirano donijela visoka inflacija koristi za smanjenje duga. Hrvatski je javni dug sredinom ove godine bio 74 posto BDP-a. Vlada vjeruje da će ga do kraja ove godine spustiti na 71 posto, a iduće na 69 posto. Na vrhuncu pandemije 2020. javni je dug bio visokih 87 posto, no snažan oporavak u kombinaciji s inflacijom srezali su ga na prihvatljivije razine pa smo sada manje zaduženi od Mađarske, a mogli bismo stići i Sloveniju. Općenito su turističke zemlje ove godine prošle nešto bolje od zemalja sa snažnim udjelom industrije u njihovoj ekonomiji.
Ministarstvo financija RH procjenjuje da će ovogodišnji deficit opće države biti oko 1,5 posto, što je niže od visine prosječnog deficita eurozone i EU na kraju drugog kvartala 2022 godine. Slovenija je sredinom godine imala 2,9 posto proračunskog manjka, Slovačka i Mađarska 3,4 posto, Češka 3,3, eurozona 2,1 posto, a EU 1,8 posto. Sve su zemlje ove godine postigle značajnije smanjenje proračunskog manjka u odnosu na prošlu i pretprošlu godinu.
Guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić ističe kako posljednji visokofrekventni podaci za Hrvatsku upućuju na snažno usporavanje gospodarske aktivnosti tako da središnja banka za iduću godinu očekuje rast od samo jedan posto, a hrvatska Vlada još i manje – 0,7 posto. Veći dio Europe klizi u recesiju, ali monetarne su vlasti prisiljene dizati kamatne stope kako bi zaustavile divljanje cijena pa se, osim ovog tjedna, do kraja godine očekuje još jedno povećanje kamatnih stopa, no ono prosinačko moglo bi biti nešto blaže – 0,5 posto.
Guverner Boris Vujčić kaže da su iza nas dvije iznimno dobre godine u kojima smo dostigli ne samo razinu gospodarske aktivnosti prije pandemije nego i pretpandemijski trend njena rasta. Također, trenutno imamo razmjerno povoljnu fiskalnu situaciju, što je otvorilo prostor za eventualne dodatne intervencije Vlade, a višak na tekućem i kapitalnom računu smanjuje rizike povezane s vanjskom pozicijom. Zbog svega toga ni posljedice eventualne recesije ne bi za Hrvatsku trebale biti posebno nepovoljne.
