GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Hrvatska druga u EU po rastu hektara ekopoljoprivrede

Hrvatska druga u EU po rastu hektara ekopoljoprivrede
SKOK
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 18.12.2023 / 15:13
Autor: SEEbiz
ZAGREB - Ekološki proizvedena hrana na sve je većoj cijeni, a to su prepoznali i domaći poljoprivrednici. U devet se godina površina na kojoj se bez pesticida, gnojiva i antibiotika uzgajaju voće, povrće, žitarice ili stoka povećala za gotovo četiri puta.

Tako je Hrvatska druga najbolja u Europskoj uniji po povećanju broja hektara na kojima se namirnice proizvode na ekološki način - 2012. ta se površina protezala na 31.900 hektara, a 2021. je dosegnula 121.924 hektara. Podaci Eurostata pokazuju da je od nas bolji samo Portugal, čije je povećanje bilo 0,6 postotnih poena veće (282,8 u odnosu na 282,2 posto).

Kada se pogleda dalje u prošlost, promjena je još izraženija. Početkom dvijetisućitih je, prema podacima Instituta za istraživanje organske proizvodnje, kod nas bilo samo 12 poljoprivrednika koji su primjenjivali principe organske proizvodnje, deset godina kasnije broj se popeo na 890, a do 2021. skočio je do 6024. Premda i dalje ostaje prostora za napredak jer se samo 8 posto poljoprivredne površine koristi za ovaj tip proizvodnje i tu je riječ o znatnom povećanju s nešto više od 2 posto 2011.

Ekološki proizvodi dostupniji su nego ikad, a specijalizirane trgovine doživjele su poseban zamah. Pandemija je dodatno povećala svjesnost o važnosti brige o zdravlju, što je kupnju ekoloških proizvoda učinilo još popularnijom.

Iako čak 91 posto ispitanika ima pozitivne asocijacije vezane uz ekoproizvode zbog toga što ih smatraju zdravijima, bez GMO-a, a ekološku proizvodnju onom koja ne šteti prirodi - samo 39 posto njih ih redovito kupuje. Pokazuju to rezultati ankete koji su objavljeni u sklopu Nacionalnog akcijskog plana razvoja ekološke poljoprivrede 2023. - 2030. Ministarstva poljoprivrede. Potrošači najčešće ne kupuju ekološke proizvode zato što su skuplji ili, pak, sumnjaju u njihovo podrijetlo.

OGLAS

Upravo bi to moglo biti jedno od objašnjenja podataka koji pokazuju da prihodi od maloprodaje ekoloških proizvoda u Hrvatskoj stagniraju, a u Europskoj uniji u konstantnom su porastu. Naime, dok građani zemalja zapadne Europe godišnje samo na te proizvode potroše nekoliko stotina eura, prosječni Hrvat za ekoproizvode izdvoji samo 24 eura. Cijena i platežna moć još su se u tom istraživanju, koje se temelji na podacima iz 2020., pokazali ključnima u izboru između konvencionalnih i ekoproizvoda, a inflacija je to mogla samo pojačati.

S obzirom na sve veći broj hrvatskih proizvođača organskih proizvoda, ali i trendove u EU i sve veću popularnost trgovina zdrave hrane, takvo bi se stanje u budućnosti moglo promijeniti. Europska unija drugo je najveće tržište ekoproizvoda na svijetu (nakon SAD-a), koje je 2019. bilo vrijedno 41,5 milijardi eura. Od svih zemalja EU, Francuska je 2021. imala najveću površinu koja se koristi za ekološku proizvodnju (2,8 milijuna hektara), a slijede Španjolska, Italija i Njemačka. Zajedno su te četiri zemlje pokrivale čak tri petine ukupne površine. Prema podacima Eurostata, na cijelom teritoriju Europske unije 2021. se za organsku proizvodnju koristilo 15,9 milijuna hektara, odnosno gotovo desetina svih poljoprivrednih površina. Iako je riječ o povećanju od 67 posto u odnosu na 2012., to je i dalje daleko od cilja EU da do 2030. četvrtina svih zemljišta bude korištena za ekološku proizvodnju.

Europska komisija je u svibnju 2020. predstavila strategiju "Od polja do stola" kao jednu od ključnih mjera u okviru Europskog zelenog plana koja će pomoći da europski prehrambeni lanac bude više održiv. Dio je to šireg plana o postizanju klimatske neutralnosti do sredine stoljeća. Godinu poslije predstavljen je akcijski plan za ekološku poljoprivredu kojim je zadan cilj o postizanju udjela od 25 posto ekološke proizvodnje do 2030.

Donošenje spomenutog Nacionalnog akcijskog plana je hrvatski odgovor na tu inicijativu, ali i na potrebe koje su prepoznate kod domaćih poljoprivrednika. U tom su dokumentu predstavljeni i rezultati istraživanja provedenih među proizvođačima, koji su pokazali da su visoki troškovi ulaganja, nepovoljni vremenski uvjeti, nedovoljni prinosi i to što nema zadovoljavajućih alternativa uobičajenim zaštitnim sredstvima problemi s kojima se najčešće suočavaju ekološki proizvođači. Iako se većina nije susrela s administrativnim poteškoćama, oni koji jesu najviše se žale na nejasan zakonski okvir, sporu administraciju i nedovoljno informacija.

Osim edukacije, informiranja i financijske podrške ekološkim proizvođačima, Nacionalni akcijski plan dotiče se i pitanja unapređenja prodaje i promidžbe takvih proizvoda. Anketa provedena među ekološkim proizvođačima pokazala je, naime, da svoje proizvode najčešće prodaju na kućnom pragu, promoviraju preko društvenih mreža, a najviše njih ne koristi nikakve tehnike unapređenja prodaje ili kupcima daju probne uzorke za koje se nadaju da će ih potaknuti na kupnju.

Dvoje od petero konvencionalnih proizvođača nije niti razmišljalo o prelasku na ekološki tip uzgoja, najčešće zbog toga što su zadovoljni trenutnim poslovanjem, troškovi prelaska su previsoki, nemaju odgovarajuću opremu ili ih je strah da će zbog više cijene izgubiti dosadašnje kupce.

Tagovi: ekopoljoprivreda, poljoprivreda
PROČITAJ I OVO
Wall Street: Očekivani izraelski napad srušio indekse
AMERIČKO TRŽIŠTE
Wall Street: Očekivani izraelski napad srušio indekse
NEW YORK - Američki indeksi pali su na početku novog tjedna jer su rastući prinosi i zabrinutost zbog sukoba na Bliskom istoku zasjenili snažne podatke Goldman Sachsa o zaradi.
Singapur je vodeći svjetski pomorski grad
NA VRHU
Singapur je vodeći svjetski pomorski grad
SINGAPUR - Izvješće DNV-a i Menon Economicsa o vodećim pomorskim gradovima zabilježilo je samo jednu promjenu u prvih pet, a Oslo je zamijenio Tokio na petom mjestu.
Zagrebačka burza: ETF-ovi dominirali prometom, indeksi različitih smjerova
CLOSING BELL ZSE
Zagrebačka burza: ETF-ovi dominirali prometom, indeksi različitih smjerova
ZAGREB - Početak novog tjedna na Zagrebačkoj je burzi donio različite smjerove indeksa i nešto bolju likvidnost.
Singapore retains maritime city top spot
ON THE TOP
Singapore retains maritime city top spot
SINGAPORE - The DNV and Menon Economics Leading Maritime Cities report saw only one change in the top five with Oslo replacing Tokyo in fifth position.
Hong Kong odobrio bitcoin i ether ETF-ove
ZELENO SVJETLO
Hong Kong odobrio bitcoin i ether ETF-ove
HONG KONG - Regulatori Hong Konga u ponedjeljak su odobrili pokretanje spot bitcoina i ether fondova kojima se trguje na burzi (ETF-ovi), rekli su upravitelji imovine, nakon poteza SAD-a ove godine da ove proizvode plasira na tržište.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE