S druge strane, u promatranom razdoblju smo zabilježili još veći rast uvoza od 10 posto (s 769 na 844 milijun eura), zbog čega nam je pokrivenost uvoza izvozom pala sa 67 na 65 posto.
„U uvozu su najzastupljeniji meso i klaonički proizvodi, proizvodi na bazi žitarica i škroba, mlijeko i mliječni proizvodi te voće. Sve su to proizvodi s visokom dodanom vrijednosti, što zapravo govori da imamo lošu strukturu proizvodnje i to moramo mijenjati. Što se tiče izvoza, najviše izvozimo žitarice, ribu, različite visokoprerađene prehrambene proizvode i proizvode na bazi brašna i škroba . Paradoksalno je da u suvišku proizvodimo pšenicu i kukuruz, a s druge strane uvozimo velike količine proizvoda od brašna i škroba. Za ilustraciju, godišnje uvezemo preko 20 milijuna eura smrznutih pekarskih proizvoda. To govori da moramo povećavati proizvodne kapacitete, ulagati u inovacije, nove tehnologije, digitalizaciju i stvarati konkurentnije proizvode“, izjavio je potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam Dragan Kovačević, dodavši kako strategijom i politikom potpora moramo usmjeriti proizvodnju prema povećanju produktivnosti i samodostatnosti.
Naglasio je i kako su nam u prva četiri mjeseca ove godine u odnosu na isto razdoblje prethodne godine cijene hrane i bezalkoholnih pića porasle za 3,3 posto, a na to povećanje najviše su utjecala povećanja cijena voća za 12 posto i mesa za 9 posto.
Inače, u cijeloj 2019 godini izvoz poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda porastao je za 7 posto, odnosno za 140 milijuna eura (s 2,02 na 2,16 milijardi eura) u odnosu na 2018 godinu. Uvoz je pak rastao za 12 posto, odnosno za 365 milijuna eura (s 3,03 na 3,39 milijardi eura) pa nam je minus u vanjskotrgovinskoj bilanci porastao za 23 posto, s milijardu na 1,23 milijarde eura. Tako nam je i pokrivenost uvoza izvozom u prošloj godini pala za 3 posto u odnosu na 2018., sa 67 na 64 posto.
Najviši udio poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda u ukupnoj vrijednosti izvoza otpada na čokolade i druge proizvode od kakaa (7,9 posto), kukuruz (6,5 posto), cigare i cigarete (5,2 posto) te svježu i rashlađenu ribu (5,1 posto).
Među 24 promatrane skupine poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda pozitivna bilanca u robnoj razmjeni zabilježena je u žitaricama, uljaricama, ribi, duhanu te mesnim prerađevinama.
Gledajući ukupnu robnu razmjene Hrvatske s inozemstvom u 2019. također je zabilježen rast izvoza od 6 posto u odnosu na prethodnu godinu (s 14,5 na 15,4 milijardi eura). Istovremeno nam je uvoz narastao za 5 posto (s 23,7 na 24,8 milijardi eura) pa je u promatranom razdoblju ukupna pokrivenost uvoza izvozom porasla sa 61 na 62 posto.
