GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Hrane će biti, ali bit će skuplja

Hrane će biti, ali bit će skuplja
HRANA
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 04.03.2022 / 10:18
Autor: SEEbiz / H
ZAGREB - Stručnjaci tvrde da zbog rata u Ukrajini Hrvatskoj ne prijeti nestašica hrane, no proizvodnja je puno skuplja, piše u petak Jutarnji list.

Rat u Ukrajini i posljedične sankcije Rusiji zbog agresije na susjednu zemlju izazvali su goleme poremećaje na tržištu svih roba s obzirom na to da su i Ukrajina i Rusija veliki izvoznici i opskrbljivači europskog i svjetskog tržišta različitim robama, najviše žitaricama i uljaricama s jedne strane, odnosno energentima, aluminijem, čelikom... s druge strane.

U svijetu je, primjerice, 14 zemalja kojima je Ukrajina osnovni izvoznik pšenice, pa je kod njih već prilična panika. Hrvatska, srećom, nije među njima.

Ukrajina je zemlja s najvećom površinom poljoprivrednog zemljišta u Europi, a oko 30 posto ukupnog svjetskog izvoza pšenice odnosi se na Rusiju i Ukrajinu. Ukrajina je najveći europski proizvođač suncokreta i ulja od suncokreta.

Rusija je jedan od najvećih proizvođača šećera (na osmom mjestu) od šećerne repe u svijetu. Ukrajina je i velik proizvođač i izvoznik umjetnih gnojiva. Sve su to pokazatelji koji govore u prilog tomu da se mogu očekivati promjene u cijenama poljoprivrednih proizvoda, ali i hrane u cijeloj Europi, a vjerojatno i svijetu.

Stoga nema sumnje da će rat u Ukrajini utjecati i na hrvatsku poljoprivrednu proizvodnju, ali naši stručnjaci smatraju da velikih problema ne bi trebalo biti.

"Mi trenutačno imamo zalihe, ali i sve pokazatelje da možemo proizvesti sve žitarice i uljarice koje su osnova većine osnovnih prehrambenih proizvoda pa i stočne hrane. To je jako bitno. Tu smo višestruko dostatni", veli Zvjezdana Blažić, jedna od naših najupućenijih konzultantica za prehrambeni i poljoprivredni sektor.

Njene riječi potvrđuju i podaci HGK Županijske komore Osijek, a prema kojima smo lani na 145 tisuća hektara proizveli oko milijun tona pšenice, od čega je veći dio završio u inozemstvu (najviše u Italiji i BiH), s obzirom na to da je Hrvatskoj godišnje potrebno oko 400 tisuća tona te žitarice

Da razloga za brigu ne bi trebalo biti smatraju i u Belju, jednom od naših najvećih poljoprivrednih kombinata.

"Jesensku sjetvu u ratarstvu završili smo prema planu i u skladu s rokovima, a za ovogodišnju proljetnu sjetvu prije smo osigurali sjeme, gnojivo i zaštitu pa sve naše poslove izvršavamo prema planu, bez ikakvih zastoja'', kažu u Belju.

Tagovi: hrana, cijene hrane, Belje, Ukrajina, Zvjezdana Blažić
PROČITAJ I OVO
Troškovi peradara preveliki, a cijena pilića zamrznuta
PERADARSTVO
Troškovi peradara preveliki, a cijena pilića zamrznuta
ZAGREB - Cijena hrane za perad poskupjela je čak 40 posto, a računi za grijanje na plin nekim farmerima s 20 i na 200 tisuća kuna, upozoravaju iz peradarskog sektora, koji je proteklih mjeseci najizloženiji poskupljenjima sirovina i energenata.
Šef Bundesbanke Nagel najavljuje novo povećanje kamatnih stopa
KAMATNE STOPE
Šef Bundesbanke Nagel najavljuje novo povećanje kamatnih stopa
FRANKFURT - Inflacija u eurozoni i dalje je vruća, pa će je Europska središnja banka (ECB) morati dodatno ohladiti prilagođavanjem baznih kamatnih stopa, procjenjuje čelnik Bundesbanke Joachim Nagel (Joachim).
Azijska tržišta: Indeksi rasli, inflacija u Tokyju blizu najviše razine u 42 godine
NOVI RAST
Azijska tržišta: Indeksi rasli, inflacija u Tokyju blizu najviše razine u 42 godine
TOKYO - Azijski su indeksi na kraju tjedna blago porasli. Trgovci su analizirali osnovne potrošačke cijene u Tokiju u siječnju koje su porasle 4,3%, brže od procjena - što se približava najvišim cijenama za glavni grad Japana od sredine 1981. godine.
Wall Street: Uzlet Nasdaqa, odličan dan za Teslu
AMERIČKO TRŽIŠTE
Wall Street: Uzlet Nasdaqa, odličan dan za Teslu
NEW YORK - Američki su indeksu porasli u četvrtak dok su trgovci analizirali najnoviju seriju korporativnih zarada i bruto domaćeg proizvoda u četvrtom tromjesečju koji su bili iznad očekivanja.
Neto imovina obveznih mirovinskih fondova u 2022. smanjena za 810 milijuna kuna
LOŠA GODINA
Neto imovina obveznih mirovinskih fondova u 2022. smanjena za 810 milijuna kuna
ZAGREB - Neto imovina obveznih mirovinskih fondova (OMF) na kraju 2022. iznosila je 132,2 milijarde kuna, što je manje za 783,6 milijuna kuna ili 0,6 posto u odnosu na kraj studenoga 2022., a za 809,8 milijuna kuna ili 0,6 posto u odnosu na kraj 2021., podaci su iz mjesečnog izvješća Hanfe.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE