HPK predlaže deset mjera za pomoć poljoprivrednicima

"Smatramo da je to dobra podloga za hitan sastanak s ministrom poljoprivrede Davidom Vlajčićem, kao nastavak uspješnih i konstruktivnih razgovora koji su održani tijekom jeseni", rekao je predsjednik Odbora za ratarstvo HPK Petar Pranjić.

Ovih je dana, kaže Pranjić, počela jesenska sjetva, a s obzirom na brojne probleme s kojima su proizvođači suočeni tijekom ove proizvodne godine, sastanak je potrebno održati što prije kako bi jesenska sjetva bila uspješno završena te kako bi se sagledalo stanje u proizvodnji i prinosima ove jeseni.

Predložili su i izvanrednu mjeru

Iz HPK su u dopisu Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva zatražili isplatu naknade štete primarnim poljoprivrednim proizvođačima zbog posljedica prirodnih nepogoda u 2025. u najkraćem mogućem roku. Predložili su i otpis zakupnine državnog poljoprivrednog zemljišta primarnim poljoprivrednim proizvođačima na područjima gdje su proglašene prirodne nepogode u 2025.

"Prihodi od zakupnine državnog poljoprivrednog zemljišta raspoređeni su u omjeru: 65 posto jedinice lokalne samouprave, 10 posto jedinice regionalne uprave i 25 posto država. Predlažemo da se svi dionici solidarno odreknu zakupnine za 2025. godinu kako bi se pomoglo poljoprivrednim gospodarstvima koja su pretrpjela štetu", istaknuli su iz HPK.

Kao izvanrednu mjeru predložili su isplatu u iznosu od 300 eura po hektaru zemljišta upisanog u ARKOD sustav poljoprivrednim gospodarstvima kojima je poljoprivreda osnovna djelatnost zbog velikih šteta i pada prihoda u poljoprivredi u prethodne tri godine.

HPK traži izuzimanje od oporezivanja izravnih plaćanja

Zatražili su i izuzimanje od oporezivanja izravnih plaćanja i IAKS mjera ruralnog razvoja primarnim poljoprivrednim proizvođačima budući da je, kako su naglasili, praksa svih članica Europske unije da se potpore u poljoprivredi ne oporezuju.

Također, da se poljoprivrednim gospodarstvima uvede moratorij na sve kredite, mikro i male zajmove u poljoprivredi HBOR-a, HAMAG-a i ostalih financijskih institucija, u trajanju od 18 mjeseci. Isto tako, predložili su da se u 2026. godini oslobodi od plaćanja doprinosa primarne poljoprivredne proizvođače kojima je poljoprivreda osnovna djelatnost.

Ovime se, kažu u Hrvatskoj poljoprivrednoj komori, omogućava financijsko rasterećenje poljoprivrednih gospodarstava do njihove stabilizacije u financijskom poslovanju, a dugoročno je neophodno smanjiti stope doprinosa u poljoprivredi kao mjeru dodatne potpore održivosti.

Predlažu i monitoring sustav troškova

Iz Odbora za ratarstvo HPK istaknuli su i da u potpunosti podržavaju stajalište Upravnog odbora HPK kada je riječ o kapitalnim ulaganjima te smatraju da je prijeko potrebno uvođenje u 2026. godini.

Smatraju također da je monitoring sustav praćenja kalkulacija pokrića fiksnih i varijabilnih troškova u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji neophodan zbog financijske održivosti, odnosno ekonomske logike u poslovanju u sektoru poljoprivrede.

"Troškovi proizvodnje kroz proizvodnu cijenu moraju biti pokriveni otkupnim tržišnim cijenama primarnih poljoprivrednih proizvoda. Monitoring sustav, odnosno kalkulacije troškova trebaju biti alat agencije za tržišno natjecanje u provedbi zakona o nepoštenoj trgovačkoj praksi u lancu opskrbe hranom", poručuju.

Posebna pažnja mjerama poput zelene gnojidbe

Smatraju također da se robne rezerve u Republici Hrvatskoj moraju značajnije povećati i postati novi tržišni akter (alat) u poljoprivredi. "Mehanizam robnih rezervi treba koristiti kalkulacije monitoring sustava i na temelju istih provoditi otkup primarnih poljoprivrednih proizvoda za strateške robne rezerve RH", istaknuli su.

Na kraju su poručili da je, uzimajući u obzir okolnosti u kojima se neće moći jasno prepoznati aktivnosti zelene gnojidbe i sličnih agrotehničkih mjera, APPRRR dužna voditi posebnu pažnju o tim površinama kako korisnici ne bi bili uskraćeni za svoja prava.