Publikacija promatra sve segmente domaćeg nebankarskog tržišta u kontekstu šireg makroekonomskog i financijskog okružja.
U prvom polugodištu 2026. razina sistemskih rizika u sektoru financijskih usluga blago je porasla, ponajprije zbog jačanja geopolitičkih napetosti i visokih vrednovanja na globalnim financijskim tržištima. Makroekonomski uvjeti pogoršali su se: godišnji rast domaćeg gospodarstva usporio je u drugom tromjesečju na 1,7 %, iako je ostao iznad prosjeka EU-a, a inflacija je, potaknuta rastom cijena energenata nakon eskalacije sukoba na Bliskom istoku, u travnju dosegnula 5,4 %, najvišu razinu od kraja 2023. Nastavak rasta cijena stambenih nekretnina zadržava rizike na tom tržištu među najizraženijim cikličkim ranjivostima.
Financijska su se tržišta brzo oporavila od kratkotrajnog porasta volatilnosti izazvanog geopolitičkim šokom, a dionička su vrednovanja nastavila dosezati rekordne razine; domaći indeks CROBEXtr porastao je u prvoj polovici godine 19,2 %. Unatoč rastu kamatnih stopa, kojem je pridonijelo i povećanje ključnih kamatnih stopa Europske središnje banke u lipnju, prinosi na hrvatske državne obveznice ostali su relativno stabilni: razlika u prinosu prema njemačkim obveznicama zadržana je na oko 40 baznih bodova, a agencija S&P u ožujku je povećala kreditni rejting Hrvatske. Povijesno visoka vrednovanja dionica, osobito tehnoloških kompanija povezanih s umjetnom inteligencijom, ostavljaju tržišta ranjivima na naglo pogoršanje investicijskog sentimenta, zbog čega su ciklički sistemski rizici ocijenjeni visokima.
Domaći sektor financijskih usluga nastavio je rasti, uz snažan priljev sredstava u fondove, pa je neto imovina mirovinskih fondova krajem kolovoza dosegnula 31,0 mlrd. EUR, a UCITS fondova 4,9 mlrd. EUR. Povoljna tržišna kretanja odrazila su se na vrlo visoku profitabilnost mirovinskih i investicijskih fondova: nominalni godišnji prinosi obveznih mirovinskih fondova kategorija A i B krajem kolovoza iznosili su 19,1 %, odnosno 10,4 %. Nasuprot tome, rast troškova šteta i kamatnih rashoda pritišće profitabilnost osiguratelja i leasing društava: likvidirane štete porasle su za 7,2 % na godišnjoj razini, a povrat na prosječnu imovinu neživotnih osiguranja krajem lipnja iznosio je svega 2,6 %.
Dugoročni sistemski rizici sektora djelomično su ublaženi daljnjom diversifikacijom ulaganja i skraćivanjem prosječne ročnosti obvezničkih portfelja na 4,9 godina, a kapitalne zalihe osiguratelja i leasing društava zadržane su na stabilnim razinama. Ipak, u okruženju rasta kamatnih stopa kamatni rizik ostaje ključni kanal prelijevanja sistemskih rizika, dok veća izloženost inozemnim tržištima povećava osjetljivost sektora na promjene globalnog sentimenta i iznenadne korekcije cijena.
Središnja je tema ovog broja umjetna inteligencija kao izvor sistemskih rizika, koji se na financijski sustav mogu prenositi financijskim kanalom, kroz izloženost tehnološkim kompanijama i tržišne korekcije, te tehnološkim kanalom, kroz ovisnost o malom broju pružatelja AI rješenja i računalstva u oblaku te kibernetičke prijetnje. Izloženost domaćeg sektora financijskih usluga globalnim AI kompanijama razmjerno je niska (oko 1,6 % imovine sektora), no u hipotetskom scenariju tržišne korekcije dionica tehnoloških kompanija povezanih s razvojem umjetne inteligencije, gubici ne bi bili ograničeni na izravna ulaganja.
Razvoj umjetne inteligencije ne zahtijeva nužno nove makrobonitetne instrumente, već prilagodbu postojećih okvira za praćenje i ublažavanje sistemskih rizika, uključujući praćenje izloženosti i koncentracije pružatelja tehnoloških usluga te testiranje otpornosti na stres. Objavom ove publikacije Hanfa nastavlja doprinositi transparentnosti i boljem razumijevanju sistemskih rizika te jačanju povjerenja u domaći financijski sustav.