Glavina: Bez korekcije cijena iduća godina neće biti rekordna |
| Objavljeno: 03.12.2025 / 15:00 |
| Autor: SEEbiz |
| ZAGREB - Hotelijeri su ove godine radili dobro, s visokom popunjenošću kapaciteta, ali i uz pritisak rasta troškova posebice rada i hrane koji su rasli brže od prihoda, što umanjuje investicijski potencijal, a time i konkurentnost, rečeno je u srijedu na kongresu hotelijera. |
|
Kongres u organizaciji Udruge poslodavaca u hotelijerstvu Hrvatske (UPUHH) i Hrvatske udruge turizma (HUT) u partnerstvu s tvrtkom IstraTech, okupio je hotelijere i predstavnike institucija koji će u dva dana, 3. i 4. prosinca, raspraviti niz aktualnih tema i trendova iz sektora, s naglaskom na 2026. godinu. Predsjednik UPUHH-a i direktor HUT-a Veljko Ostojić ocijenio je da je 2025. bila godina tržišne stabilizacije turizma bez velikih iznenađenja, ali da ostaje izazov izrazite sezonalnosti turizma, koju hotelijeri i kampovi za razliku od drugih vrsta smještaja smanjuju povećanjem popunjenosti i dana rada. "Rast troškova utječe na prodajne cijene iza kojih kod hotela stoji odgovarajuća kvaliteta i popunjenost. Iako možemo reći da je 2025. bila turistički uspješna čemu se nadamo i u 2026., ipak pitanje troškova ostaje veliki izazov, posebice kod plaća kod kojih se približavamo prosjeku u Europi i na Mediteranu. Pritom treba znati da su plaće u našem sektoru od 2020. do 2025. porasle više od 50 posto i da nam je jedino jamstvo uspjeha zadovoljan radnik, ali ukupna razlika prihoda i troškova odnosno profitabilnost ipak bi trebala biti veća kako bi se osigurala sredstva za nove nužno potrebne investicije", rekao je Ostojić. Potkrijepio je to podacima prema kojima su troškovi rada u hotelijerstvu od 2020. do 2025. rasli iznad 51 posto, a u EU i na Mediteranu 37 posto, dok su cijene hrane u prvih devet mjeseci ove godine u Hrvatskoj rasle 4,9 posto, a u EU 2,8 posto. To, kako je rekao, utječe na cijene, a ako se tako nastavi hotelijeri bi 2026. mogli očekivati nižu profitabilnost. Podcrtavajući vrijednost hotelskih investicija, iznio je kako podaci iz analize 20 većih hotelskih investicija u proteklih deset godina pokazuju da one kroz osam godina rezultiraju novostvorenom vrijednošću jednakoj visini investicije, a poduzeća koja investiraju u razdoblju od 12 godina kroz fiskalna i parafiskalna davanja državi dodatno uplate ukupnu vrijednost investicija. Puno zemalja potiče investicije u hotelski sektor i stoga ako Hrvatska kako se stalno ističe želi brži rast hotelskih kapaciteta, za to bi trebalo dati određene poticaje, rekao je Ostojić. S cijenama u turizmu i hotelijerstvu Hrvatska je prema njegovoj ocjeni, došla "negdje na gornju razinu", no tržište određuje kakve će biti, a hotelijeri će biti "jako pažljivi" s formiranjem cjenovne politike za 2026. Što se tiče ove godine, kaže da je u prvih deset mjeseci prihod od smještaja rastao 8,2 posto u odnosu na isto vrijeme 2024., dok je kao rezultat bržeg rasta troškova od prihoda naveo dodatno smanjenje EBITDA marže s 28,2 posto u 2024., na 26,6 posto očekivane EBITDA marže u 2025. godini. "Iako je u 2025. došlo i do blagog povećanja broja hotelskih kreveta, ipak je u hrvatskom turizmu i dalje izrazito nepovoljna ukupna smještajna struktura u kojoj je od gotovo dva milijuna kreveta oko 1,5 milijuna u objektima za kratkoročni turistički najam, što nije održivo", rekao je Ostojić. Glavina: Ako porast kvalitete ne prati cijene, onda treba doći do korekcija pa i spuštanja Naglasio je važnost pred i posezone, s posebnim doprinosom hotela i kampova uz ocjenu da ide u prilog cjelogodišnjeg i održivog turizma. "Za 2026., ako ne podignemo cjenovnu konkurentnost, konkretno ako ne bude korekcije cijena pa i mogućeg i spuštanja tamo gdje nije povećana kvaliteta, prilično sam siguran da nećemo imati rekordnu godinu kao 2025.", rekao je Glavina. Dodao je kako svi trendovi pokazuju da će turistima u 2026. cijena opet biti glavna za izbor putovanja i odmora. "Zato je sada zadnji trenutak da shvatimo što trebamo raditi te posebice s obzirom na geopolitičke i ekonomske situacije na mnogim tržištima, moramo ne samo u turizmu nego i u drugim povezanim sektorima naći način da i cijenama budemo što konkurentniji i priredimo ponudu koja će biti privlačna", upozorio je ministar. Ministar, kao i direktor Hrvatske turističke zajednice (HTZ) Kristjan Staničić najavili su za 2026. veliko povećanje sredstva za promociju i marketing, čime će se također pokušati doći do povećanje broja dolazaka i noćenja. Glavina je rekao da je iz državnog proračuna za HTZ u 2026. predviđeno oko 40 posto više sredstava nego za 2025. godinu. Staničić je na pitanje novinara otkrio i da će proračun HTZ-a za 2026. biti oko 53 milijuna eura, od čega oko 42 milijuna ide operativno za HTZ, a ostalo za financiranje projekata turističkih zajednica, kao i da se planira puno više oglašavanja pred i posezone. Nagrade najboljim direktorima hotela Najbolji direktor malog/boutique hotela u 2025 je Davor Jančić iz hotela Supetar iz grupacije Jadranski luksuzni hoteli, najbolja direktorica hotela s četiri zvjezdice je Nuša Korotaj iz Termi Sveti Martin. Najbolji u hotelima s pet zvjezdica je Matija Bošković, direktor hotela Marea Suites Valamar Collection. |
|
|
| Tagovi: #tonči glavina, #hotelijeri, #hrvatski turizam |
| PROČITAJ I OVO | ||
| Zagrebačka burza: Indeksi prošloga tjedna pali, u fokusu Končar i Atlantic grupa |
| ZAGREB - Na Zagrebačkoj su burzi prošloga tjedna Crobex indeksi pali, izgubivši sve dobitke od prethodnog tjedna, a u fokusu ulagača bile su dionice Končara i Atlantic grupe. |
| Kina drži sve manju količinu američkih obveznica |
| NEW YORK - Kina posjeduje sve manje američkih državnih obveznica. |
| Uskoro rastu kamatne stope ECB-a |
| FRANKFURT - Europska središnja banka sastat će se u četvrtak i nema sumnje da će povećati referentnu kamatnu stopu za depozite komercijalnih banaka kod ECB-a za dodatnih 25 baznih bodova, na 2,50 posto. |
| Logar: Sloveniju i Srbiju povezuju bliske gospodarske veze koje želimo produbiti |
| BEOGRAD - Tijekom posjeta Srbiji, slovenski ministar gospodarstva, rada i sporta Anže Logar razgovarao je s visokim predstavnicima srbijanske vlade o jačanju gospodarske suradnje i razmjeni dobrih praksi u području tržišta rada i zapošljavanja. |
| Slovenske dionice i dalje su vrlo dobra oklada |
| LJUBLJANA - Slovenske dionice nisu zanimljive samo zbog dividendi. Nekoliko najvećih slovenskih tvrtki također poboljšava svoje poslovanje, tržišnu poziciju i sposobnost generiranja novca za dioničare. |