GfK: Samo 2,6 posto kućanstava u Hrvatskoj ne kupuje nedjeljom

Ističu kako je u kontekstu ispitivanja javnog mnijenja u kojima se većina građana Hrvatske izjašnjava u korist neradne nedjelje, takav sraz podataka samo naizgled nelogičan.

"Ne ulazeći u politički, vjerski i etički kontekst rasprave o neradnoj nedjelji, činjenica je da nedjeljom kupujemo zato što možemo. "Convenience“ (udobnost, komocija) je jedan od trendova koji vrlo snažno oblikuju naše kupovno ponašanje", navode iz GfK.

Ocjenjuju iluzornim očekivanja da će se promet trgovaca, ako se ozakoni neradna nedjelja, potpuno rasporediti na druge dane u tjednu.

GfK Panel kućanstava prati potrošnju proizvoda za kućanstvo u Hrvatskoj već 20 godina, a vezano uz moguće posljedice neradne nedjelje na trgovce prehrambenim artiklima analizirao je 450 milijuna kupovnih transakcija u 2019.godini.

Analiza je pokazala da su neke kategorije, čiji je udio u košarici veći nedjeljom, izloženije mogućim negativnim posljedicama neradne nedjelje.

To su npr. pekarski proizvodi, pivo, gazirana voda, gazirani sokovi, nektari, ledeni čaj, svježe meso, svježe povrće, gotovi kolači, kremni namazi, sladoled, vino.

Analiza GfK je pokazala i da su trgovački lanci Plodine i Spar relativno izloženiji utjecaju nedjelje na njihov ukupni promet u odnosu na konkurente, dok su bio trgovine, Bipa i KTC značajno manje izloženi u odnosu na konkurenciju.

Kada se u analizu uključi važnost subote za poslovanje pojedinog trgovca, uz pretpostavku neradne nedjelje, Tommy, Plodine i Studenac izloženiji su mogućim negativnim posljedicama neradne nedjelje jer njihov relativni udio prometa subotom ima manju kompenzacijsku snagu u odnosu na konkurente, navode iz GfK.

To konkretno znači da ukoliko bi ukupna vrijednost tržišta uslijed uvođenja neradne nedjelje bila smanjena za npr. 3 posto, Tommy bi bilježio smanjenje od 4 posto, Plodine i Studenac 3,7 posto.

Razlike u postocima se čine neznatne, no jezikom velikih brojeva, kada bi Plodine u hipotetskoj situaciji pratile pad prosjeka tržišta od 3 posto, njihov gubitak iznosio bi 126 milijuna kuna , dok bi njihov pad od 3,7 posto iznosio 156 milijuna kuna, dakle 30 milijuna kuna više, navode iz GfK.

Taj iznos od 30 milijuna kuna odgovara iznosu ukupne godišnje potrošnje soli u hrvatskim kućanstvima.