Ekonomski institut: Trgovci imaju tri prioriteta

Cijene hrane rastu, kupci postaju oprezniji, a dio potrošača već je pokazao nezadovoljstvo bojkotom trgovačkih lanaca početkom 2025.

Ekonomija raste sporije od maloprodaje

Istodobno, rast maloprodaje usporava, a razlike između trgovaca postaju sve vidljivije - dok trgovine odjećom, tehnikom i drugim neprehrambenim proizvodima bilježe rast i glavni su čimbenik rasta cijelog sektora, prodaja hrane stagnira.

U tom kontekstu, ove se godine očekuje nastavak rasta gospodarstva i potrošnje, ali sporijim tempom i uz veću neizvjesnost zbog ratova i rasta cijena energije. Prema osnovnim procjenama, hrvatsko gospodarstvo trebalo bi porasti za 2,6 posto, a potrošnja za 3,2 posto. Bude li cijena nafte dosegnula oko 120 dolara po barelu, a plina 90 eura po MWh, nepovoljni scenarij predviđa rast BDP-a od 2,1 posto uz inflaciju od 5,6 posto.

Pokazala je to posljednja Sektorska analiza Ekonomskog instituta Zagreb, koji procjenjuje da u takvom okruženje cijene ipak nisu najvažnije. ‘Pobjednici’ će biti oni trgovci koji steknu povjerenje kupaca, pametno upravljaju troškovima i pronađu način kako iskoristiti potencijal koji donosi tehnologija poput umjetne inteligencije.

“U okruženju rastuće inflacije ključno je zadržati povjerenje potrošača, jer percepcija nepravednih cijena može izazvati novi revolt potrošača i u 2026. godini. U pogledu postojeće disperzije cijena za iste proizvode, maloprodavači bi trebali selektivno i troškovno utemeljeno povećavati cijene i to jasno komunicirati”, piše Ekonomski institut.

Broj aktivnih trgovačkih tvrtki u 2025. pao je za 11,3 posto. Isto tako, u posljednjih se pet godina broj trgovačkih tvrtki smanjio za 18 posto, dok je ukupan broj tvrtki u gospodarstvu porastao za 9,3 posto. S obzirom na manjak radne snage i razvoj konkurencije na tržištu, rasle su i neto plaće u trgovini: prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS) 10,4 posto, ali i dalje zaostaju za prosjekom gospodarstva jer je prosjek u trgovini na malo 1181 euro u odnosu na 1449 eura koliko je prosjek u gospodarstvu.

Promet u trgovinama na malo u Europskoj uniji prošle se godine povećao za 2,4 posto, dok je inflacija na razini 2,6 posto. Hrvatska se pritom, objašnjava Ekonomski institut, izdvaja bržim rastom prometa od prosjeka EU, što pokazuje da domaća potrošnja još uvijek raste relativno snažno. Istovremeno zaostajemo za prosjekom Unije po produktivnosti rada, dodanoj vrijednosti po zaposlenom i bruto marži. To znači da hrvatske trgovačke tvrtke, unatoč rastu prometa, ostvaruju slabije rezultate po zaposlenom i imaju manji prostor za zaradu od prosjeka EU.

Tri prioriteta za trgovce

Prepoznaju tri prioriteta za trgovce u ovom kontekstu. Prvi je prioritet rast prihoda kroz promocije, bolje iskustvo kupnje i privatne robne marke. Drugi prioritet trebao bi biti smanjenje troškova nabave i veća otpornost opskrbnog lanca. Spomenute privatne robne marke važne su i u tom segmentu, a neizostavni strateški koraci su širenje baze dobavljača, razvoj otpornijih i kraćih dobavnih lanaca te primjena analitike i umjetne inteligencije jer one pomažu smanjiti troškove, optimizirati zalihe i ublažiti rizike poremećaja. Treći prioritet je smanjenje operativnih troškova i očuvanje profitabilnosti.

“Nedostatak radne snage poticat će veću primjenu umjetne inteligencije u svim elementima poslovanja i prodaje. Važno je i bolje organizirati rad, pojednostaviti procese te precizno pratiti troškove po prodajnom mjestu”, piše Ekonomski institut Zagreb u svojoj Sektorskoj analizi.

Online prodaja

Iako sva poduzeća u trgovini imaju pristup internetu i gotovo tri četvrtine njih ima vlastitu mrežnu stranicu, opseg internetske prodaje u odnosu na ukupnu prodaju je i dalje tek oko 18 posto prometa. Istraživanje Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja, koje spominju u analizi, pokazalo je da je samo sedam anketiranih trgovaca na malo imalo prodaju putem online platforme, a najveći iznos online prodaje ima Konzum plus.

“Iako e-trgovina u Hrvatskoj bilježi rast i sve veći značaj, i dalje postoji prostor za njezino intenzivnije korištenje, kako s aspekta potražnje, tako i s aspekta ponude”, poručuje Ekonomski institut.

Uz to, maloprodajni mediji su jedan od najbrže rastućih izvora prihoda u sektoru supermarketa jer donose opciju prodaje oglasnog prostora na web stranicama, aplikacijama, ali i fizičkim prodajnim mjestima.