Riječ je o objedinjavanju duga u vlasništvu financijskih institucija i stvaranju financijskih proizvoda za investitore na toj osnovi. Riječ je o prvom skupu prijedloga za provedbu tzv. Štedne i investicijske unije.
Praksa sekuritizacije bila je temeljni razlog velike globalne financijske i ekonomske krize 2007.-2009., koja se kasnije nastavila i u dužničkoj krizi eura.
Kako bi se spriječili ti rizici, EU je 2017. i 2018. godine usvojila zakonodavni okvir za sekuritizaciju koji je bio konzervativniji i više usmjeren na sprječavanje rizika, jačanje zaštite investitora, transparentnost i održavanje financijske stabilnosti.
U svom pregledu provedbe zakonodavstva, Europska komisija utvrdila je da određeni aspekti ovog okvira zapravo ometaju razvoj financijskog tržišta u ovom području, objavio je Bruxelles.
Komisija stoga sada predlaže neke promjene kako bi se oživjela ova aktivnost, a istovremeno održala stabilnost financijskog sustava. Pojednostavljenjem zakonodavstva i uklanjanjem nekih prepreka, namjerava se pomoći u preusmjeravanju dodatnih ulaganja u gospodarstvo, oslobađajući više kapitala bankama za kreditiranje poduzeća i pojedinaca, a istovremeno im se omogućuje šire dijeljenje kreditnog rizika.
Komisija predlaže izmjene uredbe kojom se uspostavlja opći okvir za sekuritizaciju, uredbe o kapitalnim zahtjevima i delegirane uredbe kojom se utvrđuje zahtjev za pokriće likvidnosti za kreditne institucije, a očekuje se da će uskoro odobriti prijedlog izmjene delegirane uredbe kojom se provodi okvir Solventnost II za sektor osiguranja.
Ovo je prvi skup prijedloga za provedbu tzv. Štedne i investicijske unije. To je strategija kojom Bruxelles želi poboljšati financijske mogućnosti građana i poduzeća EU te povećati dostupnost privatnog kapitala za ulaganja.
