ECB ponovo potvrdio važeće kamatne stope u eurozoni

Kamatna stopa za refinanciranje banaka iznosit će i dalje 2,15 posto, a kamatna stopa na prekonoćne depozite banaka 2,0 posto.

Za prekonoćne pozajmice komercijalne banke plaćat će i ubuduće kamatu od 2,4 posto.

ECB je tako produljio pauzu u sniženju kamatnih stopa u eurozoni i na početku jeseni, nakon srpanjske sjednice, istaknuvši da je inflacija trenutačno blizu ciljanih dva posto.

U kolovozu potrošačke cijene bile su za 2,1 posto više nego u istom prošlogodišnjem razdoblju, uz najsnažnije poskupljenje svježe hrane od početka prošle godine. Energija je pak ponovo pojeftinila, ali osjetno blaže nego u srpnju.

"Upravno vijeće čvrsto je odlučilo osigurati potrebne uvjete da se inflacija na srednji rok stabilizira na ciljanoj razini od dva posto", stoji u priopćenju.

Visoka razina neizvjesnosti

Upravno vijeće ECB-a neznatno je podiglo procjenu inflacije u ovoj godini, s dva na 2,1 posto. U idućoj godini cijene bi trebale u prosjeku porasti za 1,7 posto, također neznatno snažnije no što su bili prognozirali na početku ljeta.

Prognoza za 2027. neznatno je pak snižena, s 2,0 na 1,9 posto.

Kada se isključe hrana i energija cijene bi u prosjeku ove godine trebale biti više za 2,4 posto. U 2026. temeljna inflacija trebala bi osjetno oslabiti, na 1,9 posto, a izračuni za 2027. pokazuju da će iznositi 1,8 posto.

Prognoze inflacije i dalje uključuju neuobičajeno visoku razinu neizvjesnosti zbog kontinuiranih "oscilacija u svjetskoj trgovinskoj politici".

Više carine mogle bi prigušiti potražnju za robom iz eurozone i potaknuti zemlje s viškom kapaciteta da preusmjere svoje proizvode u zonu primjene zajedničke europske valute, izdvojivši među kočnicama inflacije i jači euro.

Inflaciju bi pak mogli raspiriti preopterećeni domaći proizvodni kapaciteti ako pucanje svjetskih nabavnih lanaca potakne potražnju za uvozom i pojačana državna potrošnja na obranu i infrastrukturu, navode.

Manja štednja?

Gospodarstvo u zoni primjene zajedničke europske valute trebalo bi pak po novim procjenama stručnjaka ECB-a porasti u ovoj godini za 1,2 posto, za 0,3 postotna boda snažnije no što su bili izračunali u lipnju.

Gospodarska aktivnost porasla je u prvom tromjesečju snažnije nego u proljetnim mjesecima dijelom i zato što su kompanije pohitale s narudžbama robe kako bi preduhitrile najavljene carine, primjećuju u ECB-u.

Potražnja za radnom snagom slabi, ali tržište rada i dalje je "izvor snage", naglašavaju u ECB-u, ukazujući na stopu nezaposlenosti u srpnju od 6,2 posto.

U takvim bi uvjetima osobna potrošnja s vremenom trebala ojačati, "naročito ako ljudi budu manje štedjeli, kao što prognoziraju stručnjaci" ECB-a, stoji u izvješću.

Poticaj osobnoj potrošnji i ulaganjima kompanija trebali bi biti i povoljniji uvjeti financiranja, procjenjuju u banci, nakon sniženja kamatnih stopa do srpnja ove godine.

Do kraja srpnja ECB je bio postupno snižavao kamatne stope gotovo godinu dana.

Kočnica jači euro

Kompanije bi pak trebala ohrabriti i "značajna državna potrošnja na infrastrukturu i obranu" i potaknuti ih na veću kapitalnu potrošnju.

Do kraja godine gospodarsku aktivnost kočit će ipak više carine, snažniji euro i pojačana konkurencija širom svijeta.

Aktivnost bi u 2026. po njihovim izračunima trebala blago usporiti i ponovo blago ubrzati u 2027., na 1,3 posto.

Upravno vijeće ponovilo je da će i dalje pozorno pratiti podatke i utvrđivati "primjerenu" visinu kamatnih stopa od "sjednice do sjednice", posebno u aktualnim uvjetima izražene neizvjesnosti.

Naglasili su ponovo i da se neće unaprijed obavezati na određeni smjer monetarne politike.