Dobro razdoblje za forintu, krunu i zlot

Češka kruna je zabilježila rekordnu vrijednost u posljednjih 14 godina, a i vrijednost mađarske forinte je na najvišoj razini u posljednjih 10 mjeseci. Rumunjski lev doduše oscilira u vrijednosti, ali kormilari valute rumunjske države razmjerno uspješno ju vode kroz ova nemirna vremena.

Doduše sve zemlje istočne Europe izvan zone eura imaju velikih problema s gospodarskim rastom i inflacijom, ali tamošnje središnje banke vode oštru politiku protiv zaduživanja. Dok Europska središnja banka na inflaciju od 6,9% (ovog travnja) odgovara eskontnom stopom od 3,75% - kod američkog dolara gdje je inflacija prošlog mjeseca bila 4,9% je eskontna stopa čak 5,25%, središnja banka na primjer Poljske još od prošlog rujna drži eskontnu stopu na 6,75%.

Ne samo da vrijednost zlota prema euru i dolaru raste, nego se i inflacija polako guši: u ožujku je bila 16,1%, u travnju je pala na 14,1%. Dapače: guverner Nacionalne banke Poljske Adam Glapinski je za list Gazeta Polska izjavio kako će inflacija već do rujna "pasti na jednoznamenkasti iznos".

U monetarnoj politici nema nikakvih čarolija: ako se podiže eskontna stopa, to znači da se smanjuje količina novca u opticaju - drugim riječima, uz svo poskupljenje i kupovna moć građana pada.Foto: Jakub Porzycki/NurPhoto/picture alliance
Ipak "nije baš lijepa slika"

Za Piotra Araka, direktora Poljskog ekonomskog instituta (PIE), tu nema neke velike računice: cijene energenata padaju, raste izvoz, a dolazi i kapital obzirom na povoljne realne kamate, što onda znači i stabilnost novca. "Proteklih kvartala je zabilježeno značajno poboljšanje prometa roba i izvoza obzirom da gospodarstva zemalja regije nastavljaju rasti, dok je smanjenje cijena sirovina smanjilo i teret uvoza", kaže nam Arak.

Ipak, stručnjak za monetarnu politiku ING banke Rafal Benecki upozorava kako gospodarski pokazatelji Poljske od ovog ožujka "ne pokazuju baš lijepu sliku" jer visoka eskontna stopa i skup novac neminovno uzimaju danak u gospodarskom rastu. Što je još gore, po njegovom mišljenju nema bitnih promjena u samom korijenu inflacije, što znači da tamošnje tvrtke tek svoje više troškove prenose dalje, većom cijenom svojih proizvoda. Jedino što smanjuje inflaciju je ipak niža cijena energenata i jeftinije živežne namirnice - usprkos prosvjedima poljskih ratara zbog uvoza iz Ukrajine.

ING banka ne očekuje neku promjenu eskontne stope u Poljskoj do kraja ove godine, što znači i da su iscrpljene sve mogućnosti da vrijednost poljske valute nastavi rasti. No istovremeno podsjeća kako se u Poljskoj u studenom održavaju izbori, a to je u pravilu kobno za financijsku stabilnost neke zemlje. "Predizborna obećanja u fiskalnoj politici su uvijek velika opasnost", piše Benecki u redovitom izvješću mušterijama banke.

I vrijednost mađarske forinte raste, od početka godine je ona narasla za 6,6% prema euru i 9,3% prema američkom dolaru. Nacionalna banka Mađarske drži eskontnu stopu još od listopada na čak 13%. No to ima svoju cijenu: Mađarska je u tehničkoj recesiji već tri kvartala za redom tako da stručnjaci očekuju smanjivanje eskontne stope najkasnije do kraja ove godine. ING banka ipak i prije toga očekuje lagani oporavak mađarskoga gospodarstva i procjenjuje kako će ono godinu završiti s rastom od 0,7%. Jer i u slučaju Mađarske su niže cijene energenata pomogle vanjskotrgovinskoj razmjeni, a veći izvoz je povećao vrijednost forinte.

U Češkoj je kruna snažna kao nikad u posljednjih 15 godina, a gospodarski rast svakog kvartala nekako uspijeva doći do pozitivnih 0,1%. No Piotr Arak misli da za sve države istoka Europe inflacija nije glavni problem, ali je uvjeren da će se ona tamo zadržati znatno dulje nego u zoni eura. "To bi moglo dovesti do smanjenja potrošnje i kupovne moći. Povrh toga, sporiji gospodarski rast bi mogao dovesti i do manjih stranih ulaganja i većeg državnog deficita. A to su oboje negativni čimbenici", upozorava stručnjak Poljskog ekonomskog instituta.

Zato je uvjeren kako je trenutna visoka vrijednost i poljskog zlota i drugih valuta zemalja istočne Europe tek "labuđi pjev" koji neće potrajati dugo. "Dugoročno gledajući, sve ukazuje da će te valute izgubiti na vrijednosti. Ali tu će biti razlike između tih zemalja."

No najveća prijetnja gospodarstvu tih država je opasnost da gospodarstvo SAD-a zapadne u recesiju. Ne samo recesija, nego je i nedavna propast nekih banaka ukazala na opasnost stabilnosti globalnog bankovnog sustava. A po starom pravilu da, "kad veliki kihnu, mali umiru od upale pluća", bi to onda lako moglo značiti bitno slabiji priljev kapitala u zemlje istoka Europe.