Do kraja mjeseca nova lista pedesetak proizvoda s ograničenim cijenama. Uključuje i kruh

Naime, predsjednik Vlade Andrej Plenković održao je danas s njima sastanak u Nacionalnoj i sveučilišnoj biblioteci na temu revidiranja popisa proizvoda ograničenih cijena i daljnjih koraka za zaštitu potrošača. Lista će se, kako je rekao Šušnjar, proširiti sa sadašnjih 30 na 50-tak proizvoda, a na popisu će biti i kruh.

Šušnjar: Moramo uravnotežiti cijene

“Potrebno je izvjesno vrijeme da provedemo dodatne konzultatcije kako bi mjere bile što uravnoteženije i kako bi se obuhvatio što širi spektar proizvoda koji su potrebni na dnevnoj bazi ali da isto tako i mi kao Vlada imamo mogućnost ispraviti sve one stvari koji su bili u ranijim odlukama kako bi smanjili mogućnost manipuliranja i izbjegavanja tih mjera na što je moguće manju razinu”, kazao je.

Mjera bi, kako je rekao, trebala biti donesena do kraja ovog mjeseca. Kazao je i kako se moraju uravnotežiti cijene koje će se odrediti za te proizvode kao maksimalne te će do kraja mjeseca biti će poznata revidirana, proširena lista proizvoda ograničenih cijena.

Predsjednica Saborskog odbora za poljoprivredu Marijana Petir je kazala kako pozdravlja organizaciju današnjeg sastanka i otvaranje političkog dijaloga kako bi se pronašli modeli za obuzdavanje cijena onih proizvoda koji građani najviše kupuju.

“Smatramo da prostora za to ima, vidjevši koju dobit ostvaruju trgovački lanci, i imajući na umu da je puno proizvoda uvezena i predstavljaju nelojalnu konkurenciju”, kazala je istaknuvši kako potrošači moraju imati mogućnost kupiti proizvode po pristupačnim cijenama i da hrvatski poljoprivredni proizvod nađe svoje mjesto na tržištu i da nema nelojalnu konkurenciju što je danas slučaj. Petir je rekla i da zabrana rada nedjeljom trgovcima ni na koji način nije utjecala na poskupljenje proizvoda.

Vujčić: Ljudi najosjetljiviji na promjenu cijena hrane

Guverner HNB-a Boris Vujčić je kazao kako je na sastanku govorio o trendovima inflacije te kako u ovom trenutku dvije stvari održavaju inflaciju na povišenoj razini, a to je relativno visoka stopa inflacije usluga, koja je praktički ostala na razini od sedam do osam posto, a drugi je recentni porast cijena hrane.

“Što se tiče cijena usluga, uzrok je rast cijena u ugostiteljstvu i smještaju. Pokazali smo da su cijene u Hrvatskoj u turističkim uslugama rasle gotovo 50 posto unazad tri godine, a u konkurentskim zemljama 15 do 20 posto”, istaknuo je navodeći kako je to rezultiralo realnim prihodima i stagnacijom noćenja.

Što se cijena hrane tiče kazao je kako smo vidjeli da su s krajem godine cijene porasle više nego u eurozoni i to je jedan od razloga zašto su stope nešto više.

“Vidimo i utjecaj cijena energije i nafte. Što se tiče komparativno tih kretanja cijena, možemo reći, ako gledamo kumulativnu stopu inflacije, a nju ljudi percipiraju, ona je jednaka kumulativnoj inflaciji hrane.

Ljudi su najosjetljiviji na promjenu cijena hrane, jer nju najčešće kupuju, ali i ugostiteljske usluge. Ima se puno manje osjećaja za rast cijena u drugim sektorima i na drugim uslugama ili proizvodima”, kazao je.

Na pitanje zašto se stopa inflacija odvojila od europske, koju je pratila, rekao je kako nema jasan odgovor na to pitanje.

“Vidimo da su tome doprinijeli voće, povrće, jaja, proizvodi od sira, mlijeka, kakao, čaj, kava, što se može objasniti globalnim kretanjima. No, kod nas je rast bio veći nego u drugim zemljama, kazao je Vujčić.

Evačić (HUP): Dobili smo osnovne informacije

Predsjednik HUP-Udruge trgovine Martin Evačić je kazao kako su na današnjem sastanku dobili osnovne informacije o listi proizvoda koja će se proširiti.

Plan je s 30 proširiti je na 50 artikala, kazao je navodeći kako će se konzultacije završiti za desetak dana i do kraja mjeseca će biti donesena lista.

“Svaki trgovac ima različite liste nabave. Cilj vlade je da se smanji cijena potrošačke košarice”, rekao je. Kazao je i kako je Hrvatska nedostatna u proizvodnji prehrambenih proizvoda, pa strani dobavljač može kalkulirati koliko će podići cijene onima koji nemaju tih proizvoda.

Glavni tajnik u Atlantic grupi Ivan Mišetić je također istaknuo kako nismo samodostatni. Rekao je kako moramo početi više proizvoditi lokalno jer ako je više robe iz uvoza onda nemamo sve alate da bismo time upravljali.

HOK traži ograničanje marže, a ne cijene

Član Predsjedništva Hrvatske obrtničke komore (HOK) Darko Knežević rekao je da Ceh trgovaca HOK-a traži ograničavanje visine marže na proizvode, a ne krajnje cijene proizvoda.

Na taj način ograničene cijene onemogućavaju konkurentnost malih trgovaca koji ne mogu imati iste nabavne cijene kao trgovački lanci, navodi se u priopćenju iz HOK-a.

Dodatno, sektor trgovine, osobito mali trgovci, pogođeni su i ograničenjem rada nedjeljom, a svaki dodatni udar otežava ugroženo poslovanje za one najmanje i najranjivije.

Podsjetio je da je Komora u nekoliko navrata Ministarstvu gospodarstva uputila zahtjev da se svakom obrtniku odnosno poduzetniku omogući da potpuno samostalno i bez ograničenja određuje radno vrijeme svojeg prodajnog objekta.

Najviše pogođenima smatraju se male obiteljske trgovine u kojim djelatnost obavlja obrtnik sam i uz pomoć članova obitelji ili uz eventualno jednu zaposlenu osobu.

“Ono što je na dobrobit naših sugrađana na dobrobit je i obrtnika, ali treba jasno razlikovati tržišnu poziciju malih obrtnika trgovaca – njih gotovo 9.000 – i primjerice trgovačkih lanaca, ne mogu se tretirati na isti način.

Posljednjim ograničenjima u sektoru trgovine na udaru su upravo oni koji ne bi smjeli biti – najmanji i najranjiviji. Male trgovine su „prva pomoć“ građanima, često i srca gradskih kvartova, ali i čitavih sela i otoka te su kao takvi nezamjenjivi i trebaju posebnu skrb.

Ograničenja radnog vremena, a onda i cijene i ponude to definitivno nisu i dodatno ugrožavaju njihovu egzistenciju”, apelira predsjednik HOK-a Dalibor Kratohvil, izvijestili su iz HOK-a.