Na listi, na kojoj uglavnom dominiraju američki milijarderi, vrijednost imovine dosegla je 858,1 milijardu dolara. Sdruge strane, prema podaci-ma Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), ukupni BDP najsiromašnijih 85 država svijeta vrijedi 813,5 milijardi dolara.
Međutim, zanimljivo je i da je imovina deset najbogatijih ljudi veća od BDP-a nekih država koje se smatraju poprilično ekonomski moćnima. Tako je primjerice BDP Saudijske Arabije, vodećeg svjetskog proizvođača nafte, sa 779,3 milijarde dolara bitno niži od imovine te desetorice. Njihova imovina prelazi i vrijednost ekonomije Belgije (517,6 milijardi dolara), a dvostruko je veća i od iranske ekonomije koja generira vrijednost od 458,5 milijardi dolara.
Nadalje, analiza pokazuje kako najbogatijim ljudima svijeta ne može ni izbliza konkurisati bilo koja afrička država. Najbogatija na Crnom kontinentu, Nigerija, ima BDP od 446,5 milijardi do-lara dok privreda Južnoafričke Republike vrijedi 358,8 milijardi dolara. Ukupno afričke države imaju privrede vrijedne 2,4 biliona dolara, što je tri puta više od desetorice najbogatijih.
Prema najsvježijim podacima s početka veljače, najbogatija osoba na svijetu i dalje je Jeff Bezos, osnivač i izvršni direktor internetskog trgovca "Amazon". Osim na tom poslu, Bezos zarađuje i u medijskoj branši kroz udjel u listu "Washington Post". Njegova imovina procjenjuje se na 123,5 milijardi dolara. Iznos Bezosovog bogatstva najbliži je vrijednosti BDP-a Maroka, s malo više od 119 milijardi dolara, 58. najbogatije države svijeta.
Samo jedno mjesto ispod Maroka nalazi se Ekvador, čiji BDP vrijedi 107,9 milijardi dolara. To je za pet milijardi dolara manje nego što posjeduje drugi najbogatiji čovjek svijeta Bill Gates, nekadašnji prvi čovjek softverskog diva "Microsoft". Njegova imovina nalazi se u Fondaciji "Bill& Melinda Gates", koja raspolaže sa 112,6 milijardi do-lara.
Više od ekvadorskog BDP-a posjeduje i francuski milijarder Bernar Arnault. On i njegova porodica raspolažu sa 108 milijardi dolara. Arnault se obogatio u industriji luksuza - vlasnik je kompanije "Louis Vuitton", a imovina mu je malo veća i od slovačkog BDP-a.
Ovi podaci dio su višegodišnjih rasprava koje po-dstiču organizacije poput "Oxfama". Njihov je glavni zahtjev da globalna ekonomija treba služiti što je većem broju ljudi, a ne privilegiranoj manjini. U "Oxfamovoj" studiji objavljenoj uoči januarskog svjetskog ekonomskog foruma u Da-vosu stoji da se od privredne krize koja je pogodila svijet prije gotovo deset godina broj milijardera u svijetu gotovo udvostručio. Tijekom 2017. i 2018. novi milijarder u svijetu se stvarao svaki drugi dan.
Istodobno, bogate korporacije imaju najmanje poreze u posljednjih nekoliko desetljeća, dodaje se u studiji. "Oxfam" je kao rješenje problema predložio podizanje poreza.
