Cijene hrane u svibnju stabilne, žitarice i šećer poskupjeli

FAO indeks cijena košarice osnovnih prehrambenih proizvoda iznosio je u svibnju u prosjeku 130,8 bodova i bio je niži za 0,2 posto nego u travnju, pokazalo je redovnom mjesečno istraživanje.

Njegova vrijednost signalizira tako stabilizaciju cijena, nakon tromjesečnog razdoblja rasta.

U travnju hrana je na svjetskim tržištima bila poskupjela za čak 2,5 posto, signalizirajući izrazito poskupljenje žitarica. Potporu cijenama pšenice pružila je smanjena opskrba iz Rusije dok je kukuruz poskupio zbog nižih zaliha u SAD-u.

Gotovo isti postotni rast cijene žitarica zabilježile su i u svibnju, za 2,6 posto u odnosu na travanj. Usporedba s prošlom godinom pokazuje poskupljenje za gotovo pet posto.

Pšenica je poskupjela za 3,4 posto u odnosu na travanj, uz prognoze slabijeg uroda u vodećim izvoznicima, uključujući Sjedinjene Američke Države.

U odnosu na prošlogodišnji svibanj cijene su joj bile više za 7,8 posto. Poskupjeli su i kukuruz i riža, pod utjecajem snažnije potražnje, ograničene ponude i viših cijena energije.

Ograničena upotreba gnojiva

Poskupljenje žitarica pokazuje da su tržišta još uvijek osjetljiva na vremenske nepogode i na poremećaje u energetici i poljoprivredi, rekao je direktor FAO-ova odjela za tržišta i trgovinu Boubaker Ben-Belhassen, upozorivši da bi "problemi" na ključnim trgovačkim pravcima, uključujući Hormuški tjesnac, mogli ograničiti primjenu gnojiva i dodatno potaknuti cijene.

Najviše je pak u svibnju poskupio šećer, za čak 7,5 posto u odnosu na travanj, odražavajući procjene da će veći dio brazilskog uroda šećerne trske biti usmjeren u proizvodnju etanola. Poticaj cijenama bila su i strahovanja da bi vremenski fenomen El Nio mogao nepovoljno utjecati na proizvodnju u Indiji i Tajlandu.

Cijene biljnih ulja pale su pak prvi puta u ovoj godini, i to za čak 4,6 posto u odnosu na travanj. Cijene palmina ulja spustile su se zbog očekivanja slabije globalne potražnje i neizvjesnosti na tržištu sirove nafte.

Cijene mesa zadržale su se, manje-više, na travanjskoj razini, uz poskupljenje govedine zbog snažnije potražnje, posebno iz Kine i SAD-a. Slabija potražnja bila je pak kočnica cijenama svinjetine, uz obilnu ponudu.

Mlijeko i mliječni proizvodi bili su pak za 0,5 posto jeftiniji nego u travnju, odražavajući ponajprije niže cijene maslaca.

Manje pšenice?

FAO je u zasebnom izvješću procijenio da će se svjetska proizvodnja žitarica u sezoni 2026/2027. smanjiti za dva posto, na 2,98 milijardi tona, ponajviše zbog očekivanog slabijeg uroda pšenice.

U sezoni na izmaku trebala bi porasti za 6,1 posto, na 3,043 milijarde tona, najvišu razinu otkada FAO objavljuje procjene, uz dobre prinose svih ključnih kultura, ponajprije kukuruza.

Potrošnja žitarica trebala bi pak u novoj sezoni porasti za samo 0,6 posto, 2,969 milijardi tona, izračunali su. U sezoni koja završava krajem mjeseca trebala bi porasti za 2,7 posto.

Zalihe žitarica trebale bi na kraju ove sezone iznositi 952,2 milijuna tona i biti više za čak 9,5 posto nego na njezinom početku u srpnju prošle godine.

Na kraju nove sezone 2026/2027. trebale bi se tek neznatno spustiti, na 949 milijuna tona, izračunali u FAO-u.

Trgovina žitaricama trebala bi u sezoni 2025/2026. porasti za 4,8 posto, na 508,6 milijuna tona, odražavajući ponajprije znatno veću prodaju pšenice i svih krupnozrnatih žitarica, pokazuju njihovi izračuni.

U novoj sezoni trgovina bi trebala, više-manje, stagnirati, prognoziraju u FAO-u.