Cijene hrane i usluga i dalje podižu inflaciju

Naime, uz mjesečni rast od 0,4%, godišnja stopa inflacije, mjerena indeksom potrošačkih cijena, iznosila je 4,1%, što je najviša stopa od ožujka prošle godine. U prvih sedam mjeseci cijene dobara i usluga u prosjeku su više za 3,6% u odnosu na isto razdoblje lani. S druge strane, temeljna inflacija (koja isključuje cijene energije, hrane, pića i duhana) usporila je s 3,1% u lipnju na 3,0% u srpnju na godišnjoj razini.

Za ubrzanje godišnjeg rasta opće stope najviše su zaslužna tekuća kretanja u agregatu Hrana, piće i duhan, budući da su u navedenoj kategoriji, prema indeksu potrošačkih cijena, cijene porasle razmjerno visokih 1,6% mjesečno. Najsnažniji je to mjesečni porast od kolovoza 2022. U odnosu na srpanj prošle godine, cijene hrane bile su više za 6,6%, najviše od studenog 2023. Ako promotrimo detalje indeksa, prema glavnim skupinama klasifikacije ECOICOP, u skladu s očekivanjima i povećanjem trošarina na duhanske proizvode, najviše su na mjesečnoj razini u prosjeku porasle cijene u skupinama Alkoholna pića i duhan, za 3,8% (doprinos porastu od +0,19 postotnih bodova). Međutim, unutar agregata relativno snažan mjesečni porast bilježe razne skupine, poput Mesa (+1,3%), Ribe i plodova mora (+1,5%), Mlijeka, sira i jaja (+2,3%). Ubrzanje na godišnjoj razini također je široko rasprostranjeno.

Nešto snažniji tekući rast od dugoročnog prosjeka ostvaren je i u cijenama usluga (1,1% mjesečno), međutim, zbog već visoke baze godišnja promjena spustila se s 6,7% u lipnju na 5,7% u srpnju, pa je ova komponenta ustvari dala manji doprinos rastu nego u lipnju i tako spriječila intenzivniji porast ukupne inflacije. Od skupina agregata ovdje rast predvode cijene Restorana i hotela s 2,9% u odnosu na lipanj (+0,15pb doprinosa ukupnom porastu). Ipak, veseli usporavanje porasta na godišnjoj razini drugi mjesec zaredom (7,6% u srpnju).

Bazni učinak djelovao je povoljno i na komponentu Energija, gdje je godišnji rast usporio s 2,8% na 2,3% unatoč mjesečnom porastu od 1,3%.

U suprotnom smjeru djelovao je skroman rast u Neprehrambenim industrijskim dobrima bez energije koji je ubrzao s -0,4% na 0,4% godišnje (također ponajviše zbog učinka baznog razdoblja), pa je doprinos ovog agregata ukupnom godišnjem porastu iznosio 0,2 postotna boda. U odnosu na lipanj, cijene u ovoj kategoriji bile su niže za 2,4%. Ovdje je u skladu s uobičajenim sezonskim obrascem kretanja, na ukupnu mjesečnu promjenu snažnije djelovao pad cijena u skupini Odjeća i obuća, za 11,7% (doprinos padu od -0,78 postotnih bodova).

Općenito, najveći doprinos općoj inflaciji i dalje dolazi od cijena hrane i usluga, koje u srpnju čine gotovo 90% ukupnog porasta. Upravo tekući pritisci u ovim agregatima inflacije posljednjih se mjeseci kreću iznad uobičajenog, dugoročnog obrasca kretanja, što je i glavni razlog zašto prognoziramo nešto višu stopu inflacije nego prošle godine (3,3% u odnosu na 3,0% u 2024.).

Ipak, u drugom dijelu godine očekujemo blago usporavanje inflacije, prvenstveno zbog učinaka baznog razdoblja, što bi uz očekivano blago usporavanje domaće potražnje i već izraženu konvergenciju cijena europskom prosjeku u prethodnom razdoblju moglo donekle obuzdavati cjenovne pritiske. S druge strane, svojevrsni rizik za naša očekivanja predstavlja razmjerno visoka stopa štednje s početka ove godine te postojana potražnja za kreditima koja bi se barem donekle mogla ograničiti makroprudencijalnim mjerama središnje banke koje su u primjeni od 1. srpnja. Uz navedeno, rizik (iako ne tako visoki) predstavljaju i administrativne odluke poput limitiranja cijena određenih proizvoda. Rizici za inflaciju, osobito onu troškovnu, i dalje predstavlja mogućnost da vremenske (ne)prilike utječu na cijene prehrambenih sirovina kao i geopolitičke napetosti te njihov utjecaj na cijene sirove nafte odnosno goriva i maziva na lokalnom tržištu.