Brnjac: Najviše računamo na domaće goste

Naravno, kao i lani, i ove godine, takvog scenarija se svi samo prisjećaju, a činjenica da je ITB po prvi put u svojoj povijesti ovog tjedna održan virtualno, samo je još jedan podsjetnik na pandemiju koja će i ove godine biti ključni element realizacije turističkog prometa. S novim sojevima virusa, ali i sporim tempom cijepljenja, jasno je da je neizvjesnost velika. Ako se tome doda činjenica da su turističke zemlje već lani bile izuzetno pogođene utjecajem pandemije i posljedično velikim padom turističkog prometa te ako se uzme u obzir da neke nisu imale ništa od skijaške sezone, jasno je da će tržišna utakmica biti nesmiljena.

Tako je, primjerice Turska na ITB-u najavila kako ove godine žele od turizma uprihodovati 23 milijarde dolara, za razliku od lanjskih 12 milijardi, Španjolska je najavila da u svibnju kreće s takozvanim Covid, odnosno zelenim certifikatima, Grčka otvara zračne koridore… Hrvatska je lani doista bila pobjednica sezone, vrlo brzo organizirali su se i privatni i javni sektor i uspjelo se doći do 50-ak posto ostvarenog fizičkog prometa iz rekordne 2019. Što se tiče ove godine, Uskrs je pred vratima, s tržišta, pa tako i ITB-a, stižu informacije o povećanom interesu za putovanja, no brojke novozaraženih rastu… O tome što očekuje od ove turističke godine, na koji način će se Hrvatska pokušati izboriti za goste i osigurati njihovu sigurnost, kao i novom programu jamstava za turistički sektor vrijednom 1,5 milijardu kuna, Novi list je razgovarao s ministricom turizma i sporta Nikolinom Brnjac.

Ovog tjedna objavljen je poziv za Program kojim se poduzetnicima, od mikro poduzetnika, do velikih tvrtki, nudi jamstvo države za kredite. Ulaze li u program privatni iznajmljivači, u kojim bankama se mogu dići krediti koji će biti pokriveni jamstvima, što konkretno ta jamstva donose njihovim korisnicima?

– Državna jamstva u vrijednosti od 1,5 milijardi kuna imaju za cilj osigurati financijsku podršku poduzetnicima koji obavljaju djelatnosti u sektoru turizma ili sportskih djelatnosti, s ciljem ublažavanja posljedica koronakrize na njihovo poslovanje. To je ujedno dodatna potvrda kontinuirane brige ove Vlade o gospodarstvu i očuvanju radnih mjesta. Zahtjevi za kredite bit će osigurani ovim jamstvom do 100 posto glavnice kredita. Poduzetnici, odnosno pravne i fizičke osobe koje imaju registriran obrt u sektorima turizma ili sporta mogu podnositi zahtjeve svim bankama u Hrvatskoj i HBOR-u.

Kada će biti na raspolaganju sredstva iz mehanizma za oporavak?

– Iznimno je važno potaknuti otpornost turističkog gospodarstva na krize, a kroz NPOO predložena je kombinacija mjera za jačanje konkurentnosti, produljenje sezone na obali i razvoj turistički nerazvijenih krajeva, smanjenje utjecaja overturizma te za zelenu i digitalnu tranziciju turističkog gospodarstva. Plan se u travnju šalje Europskoj komisiji na odobrenje, pa ćemo uskoro moći govoriti o više detalja.

Nedavno ste predstavili projekt Safe Stay in Croatia. Jeste li zadovoljni odazivom u turističkom sektoru, smatrate li da će strani gosti ovaj projekt prepoznati kao referentnu točku kod dolaska u Hrvatsku?

– Projekt Safe Stay je s jedne strane namijenjen domaćim turističkim dionicima kao dodatni poticaj na pridržavanje mjera, kao i stranim gostima s ciljem objedinjavanja svih relevantnih informacija o sigurnosnim protokolima u Hrvatskoj. Ankete i ostale informacije s emitivnih tržišta jasno pokazuju da gosti traže sigurnost i odgovornost. Projekt je iznimno bitan za ovu sezonu, u razdoblju kada procijepljenost u EU-u nije u skladu s očekivanjima, a javljaju se i nove varijante i sojevi, stoga nam pridržavanje mjera i dalje ostaje najbolji saveznik u borbi protiv širenja zaraze.

Vezano za sigurnost, hoće li turistički radnici ući na listu prioriteta za cijepljenje protiv Covida?

– Radi prirode djelatnosti turistički djelatnici ostvaruju puno kontakata i ujedno su prva kontaktna točka s našim turistima. Upravo zato je važno dodatno ih zaštititi jer time doprinosimo sigurnosti i boljem pozicioniranju Hrvatske kao destinacije. Stoga razgovaramo s Ministarstvom zdravstva i Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo kako bi turistički djelatnici bili prioritet, i to čim završi cijepljenje prve i druge prioritetne skupine.

Ovih dana, točnije 17. ožujka, trebali bi biti poznati detalji oko Covid-putovnica. Što je Vaš stav oko toga?

– Za Hrvatsku je svaki dokument koji olakšava turistička kretanja i pritom doprinosi očuvanju zdravlja i života važan i koristan. Smatram da takve potvrde ne smiju značiti dodatnu restrikciju za slobodu kretanja, nego im svrha treba biti ubrzavanje protočnosti na granicama i olakšavanje putovanja sukladno ujednačenim kriterijima. Potvrde ne smiju predstavljati dodatni trošak za putnike, već trebaju biti praktične, jednostavne za preuzimanje, u digitalnom obliku. Očekujem da će prijedlog Komisije biti usklađen s europskim pravnim uzusima i da neće biti diskriminatoran.

U turističkom sektoru su ukazali kako bi Hrvatsku na europskoj »Covid-karti« trebalo definirati prema županijama, a ne kao sada kao dvije regije, kontinentalnu i jadransku obzirom da su lani sjevernojadranske županije imale znatno bolju epidemiološku situaciju nego južne. Hoće li tu biti promjena prije sezone i o čemu to ovisi?

– Na web stranicama Europskog centra za sprečavanje i kontrolu bolesti epidemiološka situacija u Hrvatskoj se prikazuje po županijama, a zalažemo se da na Covid- karti Europe sadašnja podjela na dvije regije preraste u četiri regije. Na stranici www.safestayincroatia.hr, prikazano je stanje po županijama, koje nam zadnjih dana, nažalost, ne ide u prilog.

Kakva je situacija s avioprometom, imate li informacije o najavama letova od aviokompanija? Smatrate li da, kao što postoje neke inicijative, treba uvesti testiranje na Covid u hrvatskim zračnim lukama?

– Pandemija je izrazito negativno utjecala na zrakoplovnu industriju. Značajniji rast avioprometa očekuje se u drugoj polovici 2021., ali pomaka već ima i sada. Za ljeto su, osim britanskog TUI-a, najavljeni i letovi Ryanaira i Volotee za Zadar, Split i Dubrovnik iz više europskih zemalja. Austrian Airlines također obnavlja promet prema Dubrovniku, Splitu i Zagrebu. Portugalski TAP će uskoro uspostaviti vezu Zagreba i Lisabona, Eurowings za ljeto najavljuje četiri linije koje bi trebale povezati Rijeku, Zadar, Split i Dubrovnik s novom zračnom lukom Berlin Brandeburg. Od 19. ožujka na relaciji Moskva – Zagreb redovno će prometovati i ruski prijevoznik Nordwind Airlines. Što se tiče testiranja u hrvatskim zračnim lukama, s HZJZ-om razgovaramo o punktovima za testiranje na više lokacija. Razmatramo sve opcije kako bi ih ponudili gostima.

Obzirom na pad avioprometa i realno veću dostupnost automobilom s glavnih tržišta, koja tržišta će ove godine biti u fokusu te što je s dalekim tržištima?

– U prvom redu računamo na domaće goste, koje smatramo pokretačem cjelogodišnjeg turizma i koji su i zimus pokazali da su željni putovanja. Hrvatska je i ove godine poželjna autodestinacija. Sukladno s time očekujemo goste s naših već tradicionalnih autotržišta poput Njemačke, Austrije, Slovenije, Češke, Poljske… Naravno da nećemo zanemariti ni naše tradicionalne aviodestinacije, ohrabruje najava avio linija, a uspijemo li održati povoljne epidemiološke uvjete u zemlji sigurna sam kako će turisti izabrati siguran boravak u Hrvatskoj.

Kakva su očekivanja od Uskrsa, obzirom da je već sada jasno da će mnoge zemlje i dalje biti pod strogim mjerama, a i kod nas je vidljiv porast broja novozaraženih? Državni tajnik Tonči Glavina nedavno je kazao kako se očekuje dolazak starijih gostiju jer su se među prvima cijepili.

– Za Uskrs ima rezervacija i to ohrabruje. Ljudi su željni putovanja. Na razini EU-a se intenzivno raspravlja kako ujednačiti režim putovanja, kao i o korištenju brzih antigenskih testova i nadamo se da će do Uskrsa i to biti jasnije. U planu nam je osigurati punktove za testiranje turista na kojima bismo ponudili i brze antigenske i PCR testove. Informacije o tim punktovima će biti javno dostupne na stranici www.safestayincroatia.hr. Uz auto goste s tradicionalnih tržišta, da, očekujemo i turiste koji su se u svojim zemljama već cijepili.