Azijska tržišta: Pad indeksa, nema apetita za rizikom

MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 7,00 sati u minusu otprilike 1 posto, oslabivši drugi dan zaredom.

Pritom je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks oslabio 0,15 posto, dok su cijene dionica u Australiji, Južnoj Koreji i Hong Kongu pale između 1 i 1,4 posto. U Šangaju su, pak, porasle 0,1 posto.

Tako azijske burze prate jučerašnji pad cijena dionica na Wall Streetu, drugi dan zaredom. Dow Jones oslabio je 0,54 posto, dok je S&P 500 skliznuo 0,75, a Nasdaq indeks 0,72 posto.

Američke ulagače jučer nisu ohrabrili ni bolji nego što se očekivalo podaci o rastu industrijske aktivnosti u SAD-u u svibnju, premda je to ublažilo strahovanja od recesije.

Podaci su, također, pokazali da je zapošljavanje i dalje na visokoj razini, premda je broj novootvorenih radnih mjesta u travnju pao u odnosu na prethodni mjesec.

U petak će biti objavljeni službeni podaci o zapošljavanju u svibnju, a očekuje se da će broj novih radnih mjesta porasti za otprilike 330.000.

A to znači da bi daljnji rast zaposlenosti i plaća mogao podržati inflacijske pritiske, pa bi američka središnja banka mogla ostati pri agresivnom zaoštravanju monetarne politike.

Mary Daly, predsjednica ogranka Feda u San Franciscu, kazala je jučer da očekuje povećanje kamata za 0,50 postotnih bodova na idućih nekoliko sjednica Feda jer bi u borbi s visokom inflacijom kamate trebale što prije dosegnuti 2,5 posto.

Kako se inflacija u SAD-u kreće na najvišim razinama u 40 godina, iznad 8 posto, Fed je od ožujka povećao kamate za 0,75 postotnih bodova, pa se sada kreću u rasponu od 0,75 do 1 posto.

Do kraja godine ključne kamate mogle bi se kretati u rasponu od 2,50 do 2,75 posto, procjenjuje se na tržištu.

A to će izazvati usporavanje rasta gospodarstva, na što upućuje većina posljednjih makroekonomskih pokazatelja.

Analitičari kažu da i u idućem razdoblju očekuju nestabilno trgovanje sve dok se inflacija ne spusti na razine koje bi jamčile da bi Fed mogao okončati ciklus zaoštravanja monetarne politike.

Osim povećanja kamata, nesigurnost na tržištu posljedica je rata u Ukrajini, poremećaja u nabavnim lancima i usporavanja rasta najvećih gospodarstava u svijetu.

Dolar ojačao, cijene nafte pale

A na valutnom je tržištu vrijednost dolara prema košarici valuta porasla treći dan zaredom.

Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se oko 102,57 bodova, dok je jučer u ovo doba iznosio 101,92 boda.

Pritom je tečaj dolara prema japanskoj valuti porastao s jučerašnjih 129,20 na 130,10 jena.

Američka je valuta ojačala i u odnosu na europsku, pa je cijena eura skliznula na 1,0655 dolara, dok je jučer u ovo doba iznosila 1,0720 dolara.

Cijene su nafte, pak, pale. Posljedica je to vijesti da bi Saudijska Arabija mogla povećati proizvodnju kako bi se na tržištu nadoknadio manjak ruske nafte, nakon što je Europska unija zabranila uvoz ruske nafte koja se doprema brodovima.

Članice OPEC-a na današnjem će sastanku razmatrati situaciju na tržištu, a analitičari očekuju odluku o povećanju proizvodnje.

Jutros je cijena barela na londonskom tržištu pala 1,52 posto, na 114,52 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 1,76 posto, na 113,23 dolara.