Azijska tržišta: Oprezna trgovina, blagi rast indeksa

MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 6,30 sati u plusu 0,1 posto, nakon što je jučer potonuo više od 1 posto.

Jutros je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks skliznuo 0,2 posto, a blago su pale i cijene dionica u Australiji i Šangaju. U Južnoj Koreji su, pak, porasle oko 1 posto, dok se u Hong Kongu ne radi radi snažnog uragana.

Ulagači su oprezni jer se plaše da će visoka inflacija navesti središnje banke na zaoštravanje monetarne politike, što bi moglo usporiti oporavak gospodarstava.

Jutros je objavljeno da je kineski izvoz u rujnu porastao 28 posto u odnosu na isti lanjski mjesec, više nego što su analitičari u anketi Reutersa očekivali.

No, uvoz je porastao manje nego što se očekivalo, za 17,6 posto.

Suzdržanost na tržištima posljedica je i jučerašnjeg pada burzovnih indeksa na Wall Streetu drugi dan zaredom.

Ulagači, naime, nisu voljni riskirati uoči sezone objava kvartalnih poslovnih rezultata američkih kompanija, koja počinje u srijedu objavom financijskog izvješća JPMorgana, a potom i drugih velikih banaka.

Analitičari u anketi Reutersa procjenjuju da su zarade kompanija i banaka iz sastava S&P 500 indeksa u trećem tromjesečju porasle 29,6 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje.

To bi trebao biti još jedan snažan kvartal po pitanju zarada, no ulagači se plaše da su povišena inflacija, visoke cijene energenata i poremećaji u nabavnim lancima povećali troškove poslovanja i negativno utjecali na rezultate kompanija.

„Institucionalni ulagači su oprezni, čekaju da vide kakve su zarade kompanija i kako su na njih utjecali manjak sirovina, poremećaji u nabavnim lancima i više kamate. Mnogi od tih faktora već su ugrađeni u cijene dionica na tržištu”, kaže Michael James, direktor u tvrtki Wedbush Securities.

Ulagači su suzdržani i zbog toga što će u srijedu biti objavljeni dijelovi zapisnika s nedavne sjednice Feda, koji bi mogli pojasniti kada će američka središnja banka početi smanjivati monetarne poticaje.

U srijedu će biti objavljeno i izvješće o potrošačkim cijenama u SAD-u, koje će pokazati kako se kreće inflacija.

Nakon dugotrajnog rasta tržišta kapitala, posljednjih tjedana splasnula je sklonost ulagača prema rizičnijim investicijama jer snažno rastu cijene nafte i ostalih energenata, što bi moglo dodatno potaknuti ionako visoku inflaciju i tako izazvati usporavanje oporavka gospodarstava od koronakrize.

Uz to, središnje banke u svijetu pripremaju se za smanjenje monetarnih poticaja gospodarstvima, pa će biti smanjen priljev svježeg novca na tržišta.

Dolar blago ojačao, cijene nafte pale

A kako se očekuje da će Fed uskoro početi zaoštravati monetarnu politiku, na valutnim je tržištima vrijednost dolara prema košarici valuta blago porasla treći dan zaredom.

Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se oko 94,45 bodova, blizu najviše razine u godinu dana, dok je jučer u ovo doba iznosio 94,39 bodova.

Pritom se tečaj dolara prema japanskoj valuti kreće oko 113,50 jena, kao i jučer u ovo doba.

No, američka je valuta blago ojačala u odnosu na europsku, pa je cijena eura skliznula na 1,1540 dolara, dok je jučer u ovo doba iznosila 1,1550 dolara.

A nakon jučerašnjeg blagog rasta, jutros su cijene nafte blago pale. Na londonskom je tržištu cijena barela skliznula 0,25 posto, 83,20 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 0,30 posto, na 80,40 dolara.

Posljednjih dana tržište nafte manje oscilira, nakon što je krajem prošloga tjedna cijena barela na londonskom tržištu dosegnula najvišu razinu u tri godine, a na američkom tržištu u sedam godina, što je posljedica nedovoljno ponude, s obzirom na jačanje potražnje za energentima zbog oporavka gospodarstava.